Monsinjor Armando Matteo, tajnik Dikasterija za nauk vjere, održao je 19. rujna konferenciju u kojoj je iznio povijesni pregled crkvenih odluka vezanih uz Međugorje. Tijekom konferencije, Matteo je naglasio ključne točke povijesnog procesa koji je Crkva poduzela kako bi procijenila autentičnost ukazanja u Međugorju.
I ono što je najzanimljivije, Papa Ivan Pavao II. je htio doći u Međugorje, a Ratko Perić, tadašnji biskup, to je spriječio preko Kongregacije za nauk vjere!
Izjava monsinjora Armanda Mattea vezana za Perićevu zabranu na snimci počinje od 9 minuta i 7 sekundi do 10 minuta i 36 sekundi i baca novo svjetlo na međugorski fenomen, ali i na hercegovački slučaj, koji je Perić, uvidjevši vlastitu moć, do kraja rasplamsao. Vjerojatno se radi o jednoj od najšokantnijih zabrana u povijesti — mjesni biskup doslovno je spriječio poglavara Katoličke Crkve da posjeti svoje vjernike. Pitanje koje se nameće je kakvim se prijetnjama služio, s obzirom na to da Papa na kraju nije došao u Hercegovinu.
“28. listopada 1994. godine, monsinjor Ratko Perić, novi ordinarij Međugorja, zatražio je od svetog Ivana Pavla II. da uspostavi komisiju za donošenje konačne presude o navodnim ukazanjima. U srpnju 1995. najavljena je Papina posjeta Međugorju tijekom njegova putovanja u Sarajevo. Papa je, u nekim privatnim pismima, pozitivno govorio o Međugorju i izrazio želju za posjetom tom mjestu. Kada je monsinjor Perić saznao za to, zatražio je od Kongregacije za nauk vjere da se izbjegne ta posjeta, koja se na kraju nije dogodila”, istaknuo je monsinjor Armando Matteo.
Sada se s pravom može reći: Ratko Perić, bivši biskup Mostarsko-duvanjske biskupije, odigrao je ključnu ulogu u povijesnim događanjima vezanim uz Međugorje, a njegov utjecaj na crkvenu politiku bio je očit kada je 1995. godine uspješno spriječio planirani posjet pape Ivana Pavla II. Međugorju. To je pokazalo ne samo njegovu sposobnost da oblikuje odluke Vatikana, već i moć koju je imao unutar crkvenih struktura u Hercegovini. Njegov čvrsti stav prema navodnim ukazanjima i otpor prema Papinoj posjeti govore o dugotrajnoj kontroli koju je zadržao u regiji. Danas se postavlja pitanje u kojoj mjeri taj utjecaj još uvijek postoji, s obzirom na to da je aktualni biskup Petar Palić usvojio sličan način upravljanja i možda slijedi Perićevu viziju. Da je papa Ivan Pavao II. tada došao, možda bi se i poznati “hercegovački slučaj” riješio drugačije i bez daljnjih sukoba.
Nakon izjava monsinjora Armanda Mattea i novih odluka o Međugorju, dan kasnije, konferenciju je održao i Petar Palić, međutim, aktualni biskup u Hercegovini ni jednom riječju nije spomenuo zabranu hercegovačkog biskupa Papi
Iako je vatikanska konferencija trajala oko dva sata, izuzetno je čudno da se nitko nije referirao na ono najvažnije što je monsinjor Matteo rekao. Neki mediji su ovih dana iz visokih crkvenih krugova dobili molbu da se referiraju na prešućenu istinu koju se, očito, na sve načine pokušalo zataškati.
Na snimku, možete pogledati i poslušati od 9 minuta i 7 sekundi što je rekao jedan od najvažnijih Papinih suradnika u Vatikanu.
