Pravosudne institucije u BiH i dalje pokazuju nizak nivo transparentnosti, što otežava borbu protiv korupcije i narušava povjerenje javnosti, pokazuje najnoviji izvještaj Transparency Internationala BiH.

Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona nalazi se na samom dnu ljestvice po transparentnosti, na pretposljednjem mjestu, dok je Općinski sud u Mostaru također nisko rangiran, i zauzima 69. poziciju.

Kantonalni sud u Zenici, Tužilaštvo Brčko Distrikta BiH, Općinski sud u Zenici te Vrhovni sud Republike Srpske su među najbolje ocijenjenim pravosudnim institucijama u BiH po indeksu transparentnosti pravosuđa, dok su najlošije institucije po ovom parametru ujedno i one koje pokazuju zabrinjavajuću nespremnost institucija da se ozbiljno suprotstave korupciji.

Najbolju ocjenu indeksa transparentnosti zabilježili su Kantonalni sud u Zenici (indeks 87), Tužilaštvo Brčko Distrikta BiH (85), te Općinski sud u Tuzli (82), dok se među prvih pet nalaze i Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona (81) i Vrhovni sud RS (80). Sa druge strane, među najgore ocijenjenim institucijama nalaze se Općinski sudovi u Kalesiji i Sarajevu i Osnovni sud u Doboju (30), te Osnovni sud u Zvorniku (29) i Općinski sud u Srebreniku (26), kao najmanje otvorene institucije u BH pravosuđu.

Rezultati istraživanja Indeksa transparentnosti pravosuđa, koji mjeri nivo proaktivne, reaktivne i transparentnosti prema medijima, pokazuje da jedna trećina, odnosno 32 od ukupno 94 sudova i tužilaštava na svim nivoima u BiH uopšte ne odgovara ne medijske upite o svojim predmetima.

Osim toga, 50 posto tužilaštava u Bosni i Hercegovini ignorisalo je medijski upit o sadržaju žalbi na presude dok je 62 posto sudova odbilo dostaviti ili potpuno ignorisalo medijske upite u vezi presuda koje su donijeli.

Zahtjevi medija za dostavljanje audiovizuelnih materijala snimke i pristup optužnicama najčešće se odbijaju, a ovakav odnos prema medijima dodatno otežava nadzor javnosti nad radom pravosudnog sistema.

Indeks transparentnosti ocjenjuje dostupnost informacija na web stranicama, odgovore na zahtjeve za pristup informacijama i saradnju institucija s medijima pri čemu svaka od tri komponente nosi određeni broj poena (52, 30 i 18), čiji zbir čini ukupnu ocjenu na skali od 0 do 100.

Ukupno gledano, analiza pokazuje blago poboljšanje u odnosu na 2022. – više od polovine zahtjeva za pristup informacijama riješeno je u zakonskom roku s potpunim odgovorima, a smanjen je broj slučajeva ignorisanja zahtjeva sa 16 posto na 12,8 posto. Ipak, zabrinjava trend rasta odbijenih zahtjeva, što može ukazivati na sve zatvoreniji pristup institucija.

Dodatni razlog za zabrinutost predstavlja to što Institucije pravosuđa različito tretiraju podnosioce zahtjeva – TI BiH je u više od 70 posto slučajeva dobio potpune odgovore u zakonskom roku, dok su građani iste informacije dobili tek u 35 posto slučajeva. Trećina zahtjeva građana ostaje bez odgovora, a svaki deseti biva odbijen, što ukazuje na diskriminaciju i sistemsko uskraćivanje prava javnosti na informacije.

Proaktivna transparentnost dodatno je degradirana – broj sudova koji objavljuju godišnje planove pao je s 61 na svega 23, dok većina sudova i tužilaštava i dalje ne objavljuje svoje budžete na internet stranicama. Iako je zabilježen značajan napredak u redovnoj objavi rasporeda ročišta (71 od 74 suda), i dalje postoji ozbiljan deficit u objavi sudskih odluka – odluke 34 suda su i dalje nedostupne javnosti.

Dostupnost informacija o potvrđenim optužnicama značajno je povećan te je broj tužilaštava koja objavljuju kompletne optužnice sa 3 u 2022. povećan na 11 u prošloj godini, šest tužilaštava u BiH ne objavljuje informacije o predloženim mjerama pritvora u 2024. godini dok je u 2022. tu praksu pokazivalo samo jedno tužilaštvo.

Transparentnost pravosuđa ključna je za odgovornost institucija, povjerenje građana i borbu protiv korupcije, no analiza TI BiH i BIRN-a BiH pokazuje da sudovi i tužilaštva u BiH i dalje ne zadovoljavaju osnovne standarde otvorenosti. Istraživanja ukazuju na proizvoljnu primjenu zakona o slobodi pristupa informacijama, česta kašnjenja, nepotpune odgovore i kršenje zakonskih formi. Ovi rezultati odražavaju širi trend ograničavanja prava na pristup informacijama, što je TI BiH prepoznao još 2023. u kritikama na Prijedlog zakona koji umanjuje postojeća prava i nije usklađen s međunarodnim standardima.

TI BiH stoga podsjeća sve predstavnike institucija, a naročito iz oblasti pravosuđa, na važnost prava na slobodu pristupa informacijama i značaj proaktivne transparentnosti kao ključnih mehanizama za ostvarivanje prava građana i unapređenje pristupa pravdi, čime se jača odgovornost i integritet javnog sektora – što su ključne pretpostavke za efikasno suzbijanje korupcije.

Kompletnu analizu u i podatke možete pogledati ovdje.