U bh. medijskom prostoru egzistira čak 488 informativnih portala, od kojih samo 200 ima potpun online impresum koji uključuje naziv medija, adresu, kontakt podatke, te odgovornog urednika ili izdavača, dok više od 60 posto objavljuje djelimičan impresum ili ga uopće nema.
Ovi podaci iz izvještaja profesorice na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Lejle Turčilo i profesora na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu Vuka Vučetića, predstavljeni od UNESCO Antenna ureda u Sarajevu i Vijeća za štampu i online medije u BiH, otvaraju brojne dileme.
Ključna pitanja su – šta je uzrok vrtoglavom rastu broja portala u BiH, ispunjavaju li oni funkciju kojoj su namijenjeni i jesu li građani s njima informiraniji ili dodatno zbunjeni.
– U idealnom slučaju veći broj portala i uopšte medija trebao bi da znači više pluralizma i demokratije u društvu. Naša realnost je drugačija, jer je riječ o „džungli“ s mnoštvom „portaloida“, kako ih nazivaju neki predstavnici medijske zajednice. Pojave se bez impresuma, imena osoba koje su odgovorne za sadržaj, a iza mnogih stoje politički akteri, kako bi ostvarili utjecaj na mlađu populaciju koja se uglavnom informiše putem interneta – komentira za „Avaz“ novinarka i politička analitičarka Tanja Topić.
Novinar i analitičar Miljan Kovač dalje pojašnjava da su „portaloidi“ najjeftiniji mediji, mogu se pokrenuti gotovo besplatno, a iza njih najčešće stoje različite političke opcije ili ličnosti.
– Oni žele da iznesu svoje stavove ili najčešće da kritikuju, pa često i neprimjereno vrijeđaju protivnike. S obzirom na to da ne moraju nigdje biti registrovani, nemaju odgovorno lice, nemaju podataka u impresumu, ne snose nikakvu odgovornost. Tekstovi su obično nepotpisani i ne vodi se računa ni o kakvim profesionalnim normama, niti novinarskoj etici. Zato ih treba razlikovati od portala – kaže Kovač.
Dodaje da su trendovi po kojima je utjecaj portala sve snažniji, činjenice da su jeftiniji od drugih medija, da se sve manje ljudi informira putem televizije i da politički centri kontroliraju mainstream medije, uzroci rasta broja portala u BiH.
– Svakako je za očekivati da će se u izbornoj godini pojaviti novi „portaloidi“, ne portali, što zaista strogo treba razdvajati. Svjedoci smo i prethodnih izbornih godina takve pojave, a takvi „portaloidi“ traju samo dok ne prođu izbori. Oni predstavljaju najjeftiniji vid partijskog marketinga, naročito za vođenje „prljave kampanje“, koja je odavno postala sastavni dio izborne kampanje – ističe Kovač.
Podatak da samo 40 posto portala ima potpun impresum Kovač uzima s rezervom, jer kaže da su u istraživanju Vijeća za štampu i online medije u BiH primijenjeni vrlo strogi kriteriji, pa su i portali bez broja telefona svrstani među onih 60 posto. Kovač kaže da jedan broj portala nema fiksni telefon, ali u impresumu imaju adresu, e-mail adresu i imena članova redakcije.
Iza mnogih stoje politički akteri, kako bi ostvarili utjecaj na mlađu populaciju koja se uglavnom informiše putem interneta.
(Avaz)
