HomeIzdvojenoVečer sjećanja i izložba slika u povodu 100-te godišnjica smrti Alekse Šantića

Večer sjećanja i izložba slika u povodu 100-te godišnjica smrti Alekse Šantića

Objavljeno

U povodu 100-te godišnjice smrti mostarskoga pjesnika Alekse Šantića u petak navečer je u Centru za kulturu u Mostaru upriličena večer sjećanja i izložba slika – pjesnikove ostavštine koja je pohranjena u fundusu Muzeja Hercegovine, u Odjelu književnosti.

Na izložbi je predstavljeno oko 200 eksponata – pjesnikove ostavštine s fokusom događaja ispraćaja pjesnika iz rodnoga Mostara nakon njegove smrti.

Savjetnik u Muzeju Hercegovine u Mostaru Ibrahim Dizdar kaže kako nepunih 60 godina oni brinu o toj zbirci i predstavljaju je javnosti u prigodi datuma, obljetnica na Aleksu Šantića.

– Na izložbi se može vidjeti raritetna podarhivska građa portreta pjesnika, snimci s obitelji i prijateljima. Vrlo iznimna je i korespodencija rukopisa, pisama, dopisa, zahvalnica, odlikovanja, diploma… Također se mogu naći i zbrke pjesama koje je Aleksa imao i njihovi prevodi sa stranih jezika. Svakako tu su i telegrami, dopisi, smrtovnice od 2. veljače 1924. kada je Aleksa umro – ispričao je Dizdar.

Šantić je napisao i objavio preko 800 pjesama. Među njima su najpoznatije “Emina”, zatim “Veče na škoju”,”Ostajte ovdje”,”Moja otadžbina”,”O klasje moje”,”Što te nema?” i mnoge druge.

Izložbu je organiziralo Srpsko prosvjetno kulturno društvo (SPKD) ”Prosvjeta” Mostar, u suradnji sa SPKD ”Sarajevo”, Muzejom Hercegovine, Narodnim pozorištem Mostar i Centrom za kulturu Mostar.

Direktor Muzeja Hercegovine i suorganizator izložbe apostrofirao je značaj ovakvih institucija koji, kako je kazao, čuvajući arhivsku građu predstavljaju kulturnu prošlost na ovako značajnim datumima.

Generalni tajnik Prosvjete Goran Kosanić nije krio zadovoljstvo velikim bojem posjetitelja izložbe.

– Okupili su se ljudi dobre volje, ljudi iz susjedstva, što je upravo i bio Šantićev recept za suživot i zajedništvo u Mostaru – podvukao je Kosanić.

Akademska slikarica Mostarka Nadija Fazlić, koja dugi niz godina radi i živi u Australiji, ovom je prigodom mostarskoj Prosvjeti poklonila jednu sliku iz opusa svojih dijela. Sliku je generalnom tajniku Goranu Kosaniću uručio u njezino ime novinar i publicist Zlatko Serdarević.

Aleksa Šantić rođen je 1868. godine u Mostaru u tgovačkoj obitelji koja nije imala razumijevanja za njegov talent pa je Šantić trgovačku školu završio u Trstu i Ljubljani. Bio je predsjednik Srpskog pjevačkog i kulturnog umjetničkog društva “Gusle” u Mostaru, a surađivao je s poznatim književnicima tog doba poput Svetozara Ćorovića, Jovana Dučića, Osmana Đikića i drugih. Godine 1896. s Dučićem i Atanasijem Šolom osnovao je književni časopis ”Zora”, koji je bez prekida izlazio do 1901. godine. Preminuo je 1924. godine u rodnom Mostaru.

(FENA)

Najnovije

Olujno nevrijeme prouzrokovalo haos u Hercegovini: Kod Jablanice pao stub na cestu, nastale kolone

Olujno nevrijeme koje je zahvatilo Hercegovinu izazvalo je brojne probleme na cestama, prvenstveno zbog...

Rahimić: “Analizirali smo protivnika, imaju svojih slabosti”

Velež je protiv moldavskog Milsamija u prvom susretu u Zenici odigrao 1:1, a zatim...

Povratak fizičkih medija: Zašto se vraćamo vinilima, CD-ovima i Blu-ray izdanjima?

Fizički mediji ponovo doživljavaju svoj trenutak, a razlog se krije u nostalgiji, kolekcionarstvu i...

Otkazi nisu pitanje nacionalnosti, već odgovornosti i poštivanja radne discipline

Gradski odbor HDZ-a BiH Mostar odbacuje neutemeljene i zapaljive tvrdnje Harisa Šabanovića kojima pokušava...

Vezane vijesti

Olujno nevrijeme prouzrokovalo haos u Hercegovini: Kod Jablanice pao stub na cestu, nastale kolone

Olujno nevrijeme koje je zahvatilo Hercegovinu izazvalo je brojne probleme na cestama, prvenstveno zbog...

Rahimić: “Analizirali smo protivnika, imaju svojih slabosti”

Velež je protiv moldavskog Milsamija u prvom susretu u Zenici odigrao 1:1, a zatim...

Povratak fizičkih medija: Zašto se vraćamo vinilima, CD-ovima i Blu-ray izdanjima?

Fizički mediji ponovo doživljavaju svoj trenutak, a razlog se krije u nostalgiji, kolekcionarstvu i...