U Hramu Svetog Vasilija Ostroškog u Blagaju kod Mostara danas se proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice, Velika Gospojina.
Svake godine Velikogospojinski crkvenonarodni sabor kod blagajske crkve okupi veliki broj vjernika iz Hercegovine za koje je ovaj praznik dan zajedništva i poštovanja dugogodišnje tradicije.
Srpska pravoslavna crkva proslavlja praznik Uspenja Presvete Bogorodice, u narodu poznat kao Velika Gospojina, jedan od najvećih hrišćanskih praznika posvećen Bogorodici.
Praznik je uspomena na ovozemaljsku smrt Bogorodice i, prema jevanđeljskom predanju, dan kada se ona vaznijela na Nebo i predala svoj duh u ruke Spasitelja.
Prema kanonu Srpske pravoslavne crkve, Uspenje Presvete Bogorodice spada u red Bogorodičnih praznika i proslavlja se svake godine 28. avgusta, odnosno 15. avgusta po julijanskom kalendaru.
Velika Gospojina se u mnogim pravoslavnim porodicama proslavlja kao porodična slava, a često je i crkvena ili slava cijelog sela. Zato se svi običaji u vezi sa praznicima posvećenim Majci Božijoj zasnivaju na poštovanju njenog kulta, u koji su uklopljena vjerovanja i rituali iz narodne religije.
Za praznike Veliku i Malu Gospojinu običaj je da, naročito žene, poštuju veliki broj zabrana, koje se odnose na obavljanje poslova u kući i oko nje. Vjernicima se preporučuje da ne obavljaju kućne poslove, a ovo naročito važi za žene. Za praznik Uspenja Presvete Bogorodice, isto tako, nije dobro išta raditi rukama ili započinjati nov posao.
Vjeruje se da Bogorodica razumije dušu svake žene posebno, razumije njenu misao, bol, patnju, želju. Zbog toga žene se posebno njoj mole za zaštitu, sreću, zdravlje i unutrašnji mir.
Od praznika Velike Gospojine, do Male Gospojine (Rođenje Presvete Bogorodice), obilježava se period Međudnevnice, kada se beru ljekovite biljke, koje se suše i čuvaju za pripremu prirodnih lijekova i čajeva tokom cijele godine.
(Topportal.info)
