Kada bih mogao izabrati jednu čudesnu stvar za sprječavanje i liječenje mnogobrojnih bolesti-od bolesti srca, svih vrsta raka, zaraznih bolesti, gripe, tuberkuloze, dijabetisa tipa 1 i 2, demencije, depresije, nesanice, mišićne slabosti, multipleskleroze, artritisa, osteoporoze i hipertenzije, bio bi to-vitamin D, riječi su prof. dr. M. F. Holick-a.
Vitamin D je esencijalni vitamin topljiv u mastima, koji ima presudnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju, jačanju imunološkog sistema i pravilnom funkcionisanju organizma. Njegova osnovna funkcija je omogućavanje apsorpcije kalcija i fosfora, ključnih minerala za razvoj i održavanje jakih kostiju i zuba. Nedostatak ovog vitamina može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući rahitis kod djece i osteomalaciju kod odraslih, stanja koja karakteriše slabljenje i deformacija kostiju. Postoje dva glavna oblika vitamina D: vitamin D 2 (ergokalciferol), koji potiče iz biljnih izvora, te vitamin D 3 (kolekalciferol), koji se stvara u koži pod djelovanjem sunčevih UVB zraka i može se pronaći u određenim namirnicama životinjskog porijekla. Najvažniji izvori vitamina D su masna riba poput lososa, skuše i tune, riblje ulje, goveđa jetra, mliječni proizvodi, žumance jajeta, te namirnice poput mlijeka, margarina i žitarica. Ipak, budući da je vitamin D prisutan u relativno malom broju prehrambenih proizvoda, sunčeva svjetlost ostaje primarni izvor njegovog unosa. Preporučeni dnevni unos vitamina D varira ovisno o dobi, spolu i zdravstvenom stanju.
Dojenčadima do jedne godine života preporučuje se unos od 400 IU, dok djeca i odrasli do 70 godina trebaju unositi oko 600 IU dnevno.
Starijim osobama zbog smanjenja sposobnosti kože da sintetizira vitamin D, preporučuje se unos od 800 IU. Trudnice i dojilje također imaju povećane potrebe za ovim vitaminom te se preporučuje unos od 600 do 800 IU dnevno. Nedostatak vitamina D je vrlo česta pojava, posebno u populacijama koje imaju ograničen kontakt sa sunčevom svjetlošću, poput osoba koje žive u područjima s dugim zimama, onih koji većinu vremena provode u zatvorenim prostorima ili ljudi sa tamnim tenom, kod kojih je proizvodnja vitamina D u koži manje efikasna. Posljedice deficita mogu uključivati oslabljene kosti, bolove u mišićima, povećan rizik od prijeloma, ali i osjetljivost na infekcije, te veći rizik od određenih hroničnih oboljenja, poput autoimunih bolesti i kardiovaskularnih problema. Iako je vitamin D neophodan za organizam, njegov prekomijeran unos može biti štetan. Pretjerana konzumacija, naročito kroz suplemente, može izazvati hiperkalcemiju-stanje u kojem dolazi do prekomjernog nakupljanja kalcija u krvi. To može uzrokovati simptome poput mučnine, povraćanja, slabosti, problema s bubrezima i oštećenja mehkih tkiva. Stoga je važno pridržavati se preporučenih dnevnih doza i unos vitamina D regulisati prema individualnim potrebama organizma.
Rekli smo da je sunčeva svjetlost najvažniji prirodni izvor vitamina D, a što se hrane tiče, vitamina D, ima u malom broju namirnica:
-Masna riba (losos, skuša, sardina, tunjevina);
-Riblje ulje
-Žumance
-Džigerica
-Pečurke (neke vrste, naročito ako su bile izložene UV svjetlu);
-Mlijeko i mliječni proizvodi;
-Biljna mlijeka (sojino, bademovo, ovseno;
-Žitarice za doručak
-Margarin
Dakle, vitamin D ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju, jačanju imuniteta i općem funkcionisanju organizma. Stiže nam lijepo i sunčano vrijeme, pa redovno izlaganje sunčevoj svjetlosti, konzumacija hrane bogate ovim vitaminom te, po potrebi, suplementacija, mogu pomoći u osiguravanju optimalnog nivoa vitamina D u organizmu. S obzirom na njegove brojne zdravstvene koristi, potrebno je obratiti pažnju na dovoljan unos ovog vitamina, kako bi se spriječili potencijalni problemi uzrokovani njegovim nedostatkom.
Tekst priredila: Ajla Bugarić Zukić