U Mostaru su u posljednjih desetak godina uloženi deseci miliona eura u kanalizacioni sistem i prečistač otpadnih voda, no uprkos milionskim investicijama, otpadne vode i dalje se slijevaju direktno u Neretvu i Radobolju.
Prečistač nikada nije potpuno pušten u rad, a vlasti šute, dok građani, ekolozi i pojedini vijećnici upozoravaju na ekološku katastrofu u srcu UNESCO-ove zone.
Prečistač, tvrde iz eko udruženja, ali i neki vijećnici u Gradskom vijeću Mostara, nikad nije do kraja pušten u funkciju.
Nije obuhvaćena sva mreža, pa će još više sredstava trebati da se ona potpuno izgradi i prilagodi.
Smrad u jezgru
Na to ne čeka samo okolina nego i srce grada, stara jezgra.
Zaštićena UNESCO-ova zona, naime, bila je i ostala bez kanalizacije, uglavnom zbog nepovoljne konfiguracije tla. Neriješeno pitanje ometa život i turizam.
Vlast o tome šuti, kad ih pitate šta je s prečistačem, kažu “radi”.
Iz Eko-udruženja “Dvogled” za Faktor su rekli da nisu trenutno uključeni u ovu problematiku, ali da znaju da je s jedne strane obale Neretve kolektor radio jedno vrijeme dok s druge strane on nikad nije stavljen u funkciju.
Šta radi Tužilaštvo
Prije nekoliko godina, tačnije 2018. godine, Vlada Švedske je čak najavila i tužbu zbog toga što su veliki novci potrošeni, a prečistač nije stavljen u funkciju.
Iz Svjetske banke su također pitali šta je sa prečistačem u kojeg su uloženi milioni, šta je s tim novcima.
Stanovnici Mostara i njegove okoline suočeni su s veliki problemima jer se kanalizacija izlijeva i u Neretvu i u Radobolju.
Kažu da se ljeti, kada nivo vode opadne, posebno na Radobolji, “ne može živjeti od smrada”.
Sanel Žuljević, vijećnik u Gradskom vijeću Mostara, za Faktor ističe da je to problem s kojim su Mostarci suočeni i koji traje više od decenije.
– Uloženi su veliki novci, čini mi se sedam-osam miliona eura. Traje to i traje, a rezultata nema. Ne znam zbog čega se Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona ne bavi ovim problemom. To je posao za njih jer prečistač očigledno ne radi. Nije u funkciji, mada kad pitate u Gradskoj upravi Mostara, reći će da ima određenih problema, ali da radi – kaže Žuljević.
Ističe da je tvrdnje iz Gradske uprave Mostara lako provjeriti.
Zbog čega se mulj iz rijeke vozi u Mađarsku na spaljivanje?
– Dođete kod hotela Ero ili u staru jezgru, ne možete živjeti od smrada. Iz većine kuća i objekata uz obalu Neretve kanalizacija ide direktno u rijeku – tvrdi Žuljević.
Kaže da je pitanje o tome nekoliko puta postavljao i na sjednicama Gradskog vijeća Mostara, ali da gradonačelnik uvijek kaže kako prečistač radi, kako nema problema.
– Ako nema problema zašto stanovnici Mostara vrlo često od vodovoda dobijaju upozorenje da se voda za piće mora prokuhavati? Zašto se mulj iz rijeke odvozi u Mađarsku da bi se spalio, a ne na našu deponiju. To su pitanja na koja još niko ne daje odgovor – zaključuje Žuljević.
(Faktor.ba)
