U Federaciji Bosne i Hercegovine, Sarajevu, Mostaru, Tuzli Zenici, Brčkom, području koje je nešto manje od Slovenije i ima do dva miliona stanovnika, radi čak pet privatna medicinska fakulteta.
Otvoren je, kako navode iz Ljekarske komore FBiH, “u nekom razredu osnovne škole, a nastava se održavala virtualno”.
– Vlasnik Internacionalnog univerziteta u Goraždu u zatvoru je u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD). Kvaziprofesori koji su tamo predavali sada se peru, posipaju pepelom. U BiH, ali u Italiji vodi se istraga, neke je hapsila i SIPA – kaže dr. Rifat Riajd Zaid, predsjednik Ljekarske komore FBiH.
Privatni (kvazi)medicinski fakulteti u FBiH opravdano izazivaju sumnju u zadovoljavanje svih standarda, uzusa i pravila koje treba zadovoljiti moderan medicinski fakultet, makar onaj primjeren ovom dijelu Evrope.
– Ako vam kažem da nigdje u regiji zapadno od BiH, državama koje su nekada činile zajedničku, govorim u članicama Evropske unije, Hrvatskoj i Sloveniji, ne postoji privatni medicinski fakultet, onda to najbolje govori koliko BiH vodi računa da zaštiti standarde u visokom obrazovanju, a prije svega zdravlje i živote svojih građana. Da se pogrešno ne shvati, ja kao predsjednik Ljekarske komore FBiH nemam ništa protiv privatnih fakulteta, naprotiv svjesni smo mjesta kojeg zauzimaju te visokoobrazovne ustanove. Podsjetio bih da su i Harvard, Oxford, Cambridge, Sorbona privatni fakulteti, ali ono što mi imamo je naprosto jedan loš vic i to je veliki problem. Ti fakulteti nemaju ni minimalno ispunjene standarde o tome šta bi trebao imati jedan medicinski fakultet ili barem one visokoobrazovne ustanove koje smo mi završili, a govorim o javnim medicinskim visokoobrazovnim ustanovama – ističe Zaid.
Po ustavu, kantonalna ministarstva visokog obrazovanja daju licencu za otvaranje privatnih fakulteta, a potom ih akreditiraju, pa im daju i akreditaciju.
Dakle, neko je dao nešto od navedenog, nakon čega su ti fakulteti, kako kaže Zaid, krenuli sa svojom prevarom.
– Trenutno Federalna ljekarska komora, zajedno sa kantonalnim komorama vode borbu na očuvanju digniteta i zakonitosti kada su u pitanju visoko obrazovanje i medicinski fakulteti u Federaciji, odnosno svršenici tih medicinskih fakulteta. Zašto? Zato što ne želimo da omogućimo rad osobama koje su završile pseudo medinske fakultete isključivo institirajući na poštivanju zakona države BiH, entiteta, kantona i dobrih standarda kada je u pitanju visoko obrazovanje – navodi Zaid.
Ko daje licencu?
Prije nekoliko dana Agencija za visoko obrazovanje bh. entiteta Republika Srpska prvostepenim rješenjem osporila je akreditaciju Nezavisnog univerziteta Banja Luka, čime je otvorena rasprava o kvaliteti i legitimnosti privatnih fakulteta u BiH.
Doktorski sindikati i građani u RS traže zatvaranje privatnih fakulteta, a kao razlog navode da su osnovani prvenstveno zbog profita, a ne znanja.
Građani izražavaju zebnju ko ih liječi, koje fakultete su ti ljudi završili, kakvo znanje imaju.
U Federaciji, kako navode iz Ljekarske komore, nekoliko je desetaka osoba koje su završile privatne (kvazi)medicinske fakultete.
– Te osobe trenutno ne rade nigdje, jer nisu u mogućnosti dobiti licencu za rad. Savjetujemo ih da ne gube vrijeme i nastave se školovati na priznatim fakultetima, da tu razliku od nekoliko godina odslušaju, polože ispite i pridruže se nama, odnosno daju sebi mogućnost da se mogu zaposliti kao ljekari. Ljekarska komora ranije je na Skupštini donijela kriterije koji moraju biti ispunjeni kako bi neko dobio licencu za samostalan rad, a već od prošle godine upozoravamo osobe koje žele upisati fakultete da vode računa da su te ustanove akreditirane, licencirane cijelim trajanjem studija, da su jednostvano fakulteti od integriteta – naglašava Zaid.
Država se ne miješa u svoj posao
Kako bi se stalo ukraj privatnim (kvazi)medicinskim fakultetima iz Ljekarske komore očekuju pomoć države, prije svega entitetske vlasti.
S tim u vezi nedavno je održan i sastanak u Federalnom ministarstvu obrazovanja i nauke. Zaid kaže kako su o ovoj važnoj temi razgovarali sa savjetnicom ministrice Jasne Duraković.
– Rečeno nam je da ne postoji ustavna nadležnost, da ne postoji zakon te još hiljadu toga da ne postoji. Nama je izgledalo tako da se Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke jednostavno ne miješa u svoj posao i da se prave slijepi pored svih dešavanja. Nismo stigli da predložimo ni načine kako da se Federalno ministarstvo obrazovanja uključi u spas visokog obrazovanja, u ovom slučaju spas digniteta medicinskih fakulteta na način da se pokuša sa mjerama koje inače uvode složene države poput BiH, Švicarske, Amerike – dodaje Zaid.
Kaže kako je Komora predložila da se instistira na minimalnim federalnim standardima koji su u potpunosti sa zakonom i ustavom određeni.
– Ministarstvo može uvesti standardizaciju diploma medicinskih fakulteta što bi nam itekako pomoglo, kao što bi pomoglo i formiranje inspekcije za visoko obrazovanje ili da se izmjenom postojećeg zakona proširi nadležnost Federalne uprave za inspekcijske poslove čiji bi inspektori kontrolisali ranije donesene minimalne federalne standarde. Zaista nam je mučno da moramo učiti državu kako da bude država, ali drugog načina nemamo kako bismo suočili nadležne sa problemom koji nam se svima može obiti o glavu – naglašava Zaid.
Iz Ljekarske komore FBiH na kraju poručuju da će u narednom periodu insistirati da se država, odnosno nadležna ministarstva te inspekcijski organi, aktivnije uključe u kontrolu rada privatnih medicinskih fakulteta.
Upućen je i poziv javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama da obrate pažnju koga zapošljavaju.
– Ogroman je nedostatak ljekara, ali zakonitost i kvalitet ne smiju biti dovedeni u pitanje – zaključio je Zaid.
