Sve to je obećano i optimistično najavljeno u januaru s ambicijom da se sve usvoji do kraja februara. No, vlast je sa zadnjeg sastanka u Mostaru poručila da nema dogovora i sve što je poručeno je da se i dalje nastavljaju dogovarati kroz razne radne grupe.

Ipak, detalji pregovora i detalja iz Zakona o sudovima, Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Izbornog zakona i drugih nisu poznati javnosti te je nepoznato u kojoj fazi su radne grupe definisale određena pitanja. Nakon sastanka u Mostaru, iako bez dogovora stječe se dojam da je koalicija s državnog nivoa izjavom da se nastavljaju dogovarati željela poslati poruku prije svega visokom predstavniku Christianu Schmidtu.

Naime, svjesni su Schmidtovog obećanja da će nametnuti tehničke izmjene Izbornog zakona, a taj trenutak je sve bliži. Iz državne vlasti znaju da ako Schmidt nametne odluku, u tom slučaju dolazi do krize i opstrukcija prije svega SNSD-a i Milorada Dodika koji je to i najavio.

S druge strane Trojka, iako joj odgovara da se konačno uvede transparentniji sistem u izborni proces, nova tehnologija i tako dalje, ne podržavaju direktno Schmidta kako bi nametnuo odluku, jer su svjesni da će im to pokvariti odnose u koaliciji zbog SNSD-ovog uslovljavanja.

Državna vlast je već jednom kupila vrijeme, nešto više od mjesec dana početkom godine kada su obećali sami usvojiti spomenuti zakon o izbornom integritetu. A sada su nakon sastanka u Mostaru na neki način opet pokušali kupiti dodatnog vremena.

Međutim, kako saznajemo Schmidt je već spremio odluku i to sveoubuhvatnu koja će osim tehnologije, odnosno skenera, videonadzora, depolitizacije u rukovodstvima biračkih odbora podrazumijevati i zabranu kandidovanja na izborima osobama osuđenim za ratne zločine, zatim načine finansiranja političkih stranaka i još niz drugih detalja.