“Ukoliko želimo od neke zemlje napraviti primjer za mir i stabilnost, to je onda Bosna i Hercegovina. Proces proširenja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju je ključ stabilnosti na zapadnom Balkanu. Morala bi prva ući”, rekla je Zovko, dodavši da bi to bio najvidljiviji primjer ulaganja u preventivnu diplomaciju EU-a.

Potpredsjednica Odbora EP-a za vanjske poslove (AFET) rekla je da Hrvatska diplomatskim akcijama pomaže susjednoj zemlji, poput zajedničkog posjeta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen i nizozemskog premijera na odlasku Marka Ruttea Sarajevu, zato što “Bosna i Hercegovina nema jaku diplomaciju kao što ima Srbija ili neka druga zemlja na zapadnom Balkanu”.

“Treba doći jedan premijer da im pokaže kako se radi ta preventivna diplomacija zato što zna vrlo dobro što to znači za mir i sigurnost u trenutku kad mi niti imamo našu vojsku niti imamo koordiniranu proizvodnju naoružanja. Sve ono što se ne prevenira, na kraju se reflektira u migrantskim valovima u Europsku uniju”, upozorila je Zovko, koja je i zamjenska članica Pododbora za sigurnost i obranu (SEDE).

Rekla je i kako “retrogradne snage u Bosni i Hercegovini otežavaju postizanje sporazuma o provedbi izbornog zakona koji je ključ usuglašavanja svih uvjeta da bi se otvorili pregovori”.

Ukrajina i Moldavija dobile su zeleno svjetlo za početak pristupnih pregovora u prosincu prošle godine, manje od dvije godine od podnošenja zahtjeva za ulazak u EU. Približavanje tih zemalja Uniji ubrzala je ruska agresija na Ukrajinu. Crna Gora i Srbija već godinama pregovaraju, a Sjeverna Makedonija i Albanija službeno su ih otvorile prije dvije godine. BiH i Gruzija, kojoj je u prosincu odobren status kandidata, sada su jedini kandidati za članstvo u EU koji još nisu za pregovaračkim stolom, dok Bruxelles Kosovo i dalje smatra potencijalnim kandidatom.

(FENA)