Otvarajući izložbu, direktorica Fondacije Muzej Žitomislić rekla je kako joj je iznimno zadovoljstvo što ovaj muzej, koji uspješno spaja sakralnu i svjetovnu umjetnost, može biti domaćin jedne ovakve izložbe.

Osvrnula se na početak rada s umjetnicom, kroz suradnju s Kulturno-sportskim centrom iz Gacka gdje Jelena Glogovac Savić radi na kreiranju umjetničkih sadržaja, ali i na prvi susret s izložbom koju je imala prilike vidjeti u Muzeju Hercegovine, kao i na snažni utisak koju je izložba ostavila na nju, što je bio još jedan od motiva da se te slike konačno nađu i u Muzeju Žitomislić.

Publici se potom obratila i akademska slikarica Tanja Pikula koja je rekla da već dugo vremena poznaje Jelenu Glogovac Savić i njezin slikarski rad, te da je za sve ovo vrijeme Jelena uvijek ostala dosljedna sebi, svom motivu žene, koja se, kroz slikarski proces mijenjala kako u formi tako i u ideji.

Izložba je slikarski zrela i duboko promišljena postavka, a Jelenina žena je boginja, mitološko biće, askurđela ili neka zaboravljena žena, koja se savršeno uklapa u tu pozadinu, u taj pejzaž, u plodnu zemlju, kazala je Pikula.

“Jelena nam pokušava samim spojem tih elemenata na slici koji su savršeno nadopunjuju, ispričati priču o postojanju i povezanosti. Kroz mali utjecaj  tradicije, svojim ekspresionističkim rješenjima ovih slika, podsjeća nas na ono što je bitno, na vezu i na život. Ona je uspjela da nas dovede na  mjesto gdje možemo osjetiti tu jaku vezu s našim precima, da nas uvede na mjesto gdje se osjećamo kao dio prirode majke zemlje i da nas dovede na, kako ona voli da kaže, sretno mjesto”, dodala je Pikula.

U svom obraćanju, umjetnica Jelena Glogovac Savić zahvalila se na dobrodošlici i toplim riječima domaćina i kolegice Tanje Pikule, rekavši da je zaista Muzej Žitomislić njezino “sretno mjesto”, ambijent u kojem se osjećate i novo i staro, u kojem prepoznajte sve što je bilo i možete pretpostaviti ono što dolazi, emotivno i na svaki drugi lijepi način.

Osvrnuvši se na svoju izložbu, Glogovac Savić naglasila je važnost toka vremena na njenim slikama, važnost početka i prapočetka, kazavši da likova žena na slikama predstavljaju sve žene koje su ikada živjele koje su alegorija same sebe, alegorija postojanja majke prirode, alegorija rađanja i vremenske linije postajanja čovjeka i njegovog kontinuiteta.

“Posebna  je čast biti prisutna sa svojom izložbom u ovom prostoru zato što je ovdje prisutna jedna fina korelacija svijetlih boja na mojim slikama koje ponizno korespondiraju sa zlatom na ovim vanvremenskim ikonama, i to je opet neki lijepi vremenski krug i vremenski niz koji pokazuje da je baš trebalo da se izložba dogodi na ovome mjestu – od spominjanja tradicije, spominjanja prirode i prapočetaka, kroz jednu vremensku liniju života na našim podnebljima preko vremena u kojima su nastajale ove ikone do danas nas koji smo se ovdje spojili da u tom uživamo”,  istaknula je umjetnica.

Izložba ostaje otvorena do 10. lipnja.

(FENA)