Na današnji dan 1478. godine, u Rimu je umrla posljednja bosanska kraljica Katarina Kosača-Kotromanić, gdje se u crkvi Santa Maria d’Aracoeli nalazi njen grob i kamena spomen-ploča sa stalno upaljenim kandilom i svježim buketima cvijeća.
Katarina Kosača-Kotromanić rođena je u Blagaju u blizini Mostara u porodici humskog hercega Stjepana Vukčića Kosače i Jelene Balšić. Prvih 20 godina života Katarina je provela uglavnom u rodnom Blagaju s roditeljima, a 1446. udala se za prijestolonasljednika bosanskog kraljevstva Stjepana Tomaša Kotromanića, te najveći dio vremena bila u kraljevskom dvoru na Bobovcu.
U braku su dobili troje djece: sina Sigismunda (Šimuna), kćerku Katarinu i još jednog sina o čijoj sudbini nema pouzdanih podataka. Budući da je njen muž imao jedan brak iza sebe, Katarina se brinula i o sinu svog supruga Stjepanu Tomaševiću, koji će postati bosanski kralj nakon očeve smrti 1461. godine. Prije nego je okrunjen za kralja, priznao je kraljici Katarini sva prava kraljice majke, koja je nastavila živjeti na dvoru kraljice Mare i kralja Stjepana Tomaševića sve do 1463., kada je turski sultan Mehmed II osvojio Bosnu. U tom pohodu kralj Stjepan Tomašević je izgubio život, Katarinino dvoje djece odvedeno je u ropstvo, a ona je uspjela pobjeći prema Dubrovniku. Kao predstavnica Bosanskog kraljevstva, tamo je ostala tri godine, a potom je brodom preko Jadranskog mora otišla u italijanski grad Ankonu, zatim u kočiji u Rim. Vatikanski poglavari odlučili su da uvaženoj gošći osiguraju novčanu pomoć neophodnu za boravak u Rimu, a Italijani generacijski prenose priče o ljubaznosti, poštenju i srčanosti bosanske kraljice Katarine.
Iako historičari posljednjom bosanskom kraljicom smatraju kraljicu Maru, suprugu posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševića, Katarina je bila posljednji i jedini član kraljevske loze koji se borio za ponovnu uspostavu Kraljevine, koju su osvojili Turci. Zbog te borbe u narodu je prozvana posljednjom kraljicom, a razlog tome je to što je Katarina od izgnanstva do svoje smrti pokušavala dobiti pomoć za obnavljanje Bosanskog kraljevstva. Pri tome, Katarina je polagala pravo na Bosansko kraljevstvo, a Mara se nije u tome isticala, nego među prvima napustila Bosnu kada su počeli sve češći prodori Osmanlija. Također, Katarina je sa sobom ponijela i sve kraljevske oznake, koje su se prenosile s kralja na kralja, simbole kraljevske moći, krunu, mač i plašt. Sve ove činjenice govore da je ona utjelovljavala posljednji oblik Bosanskog kraljevstva, te da je u skladu s tim bila posljednja bosanska kraljica.
