Problem gradskih deponija u lokalnim zajednicama nije ništa novo u bosansko-hercegovačkoj zbilji. Međutim, kada imate takav jedan grad kakav je Stolac, kojeg mnogi smatraju gradom muzejom pod otvorenim s brojnim kulturno istorijskim spomenicima, ovaj problem sa odlaganjem otpada je frapantan zabrinjavajući primjer kako to ne bi smjelo izgledati. Da cijela priča bude potpuno apsurdna, zvanična gradska deponija otpada nalazi se tik uz rijeku Bregavu u neposrednoj blizini pećine Badanj, lokaliteta koji se smatra jednim od najstarijih arheoloških nalazišta u Bosni i Hercegovini. Što bi se, u negativnom kontekstu reklo, “dva u jedan”. Prva prijetnja je zagađenje rijeke Bregave od te službene deponije, a druga stvar što je to neposredna blizina arheološkog nalazišta Badanj. Kako nam je rekao ekološki aktivist Asim Pitić iz Udruženja Eko Tour Stolac na ovaj lokalitet izlazila je i nadležna federalna inspekcija.

-Oni su ustanovili da deponija nije u krugu dva kilometra od lokaliteta Badanj i faktički po njima tu ništa nije sporno. Očito da njima ne predstavlja problem što se deponija nalazi faktički na obali rijeke Bregave. Mi smo pokušali izvršiti neke pritiske upozoravajući na ovaj problem, čak smo i od inspekcije tražili da iziđu na lokalitet, ali po inspekciji ništa nije sporno, rekao nam je Pitić.

Ono što je za Stolac karakteristično, moglo bi se reći, za razliku od drugih lokalnih zajednica, ovdje manje više svako selo ima svoju deponiju.

Najnovija koja se nedavno otkrila je par stotina metara od samog centra grada prema selu Ošanjići gdje se nalazi drevni ilirski grad Daorson.

Riječ je, naravno, o divljoj deponiji koja osim što zagađuje okolinu narušava i sliku atraktivne turističke destinacije budući da sve više turista dolazi ili želi doći i posjwtiti Daorson. U ovakvim okolnostima postavlja se i pitanje ugroženosti rijeke Bregave koja služi i za piće žiteljima Stoca.

-Srećom, uzvodno od Stoca prema istoku, u manjem bh.entitetu gdje se nalazi i sam izvor s vodocrpilištem nema nikakvih industrijskih zona i zagađivača vode pa tu situacija nije alarmantna, kaže naš sagovornik iz Eko Toura Stolac. On pojašnjava da su problemi deponija objektivan problem te da uvijek postoji neko ko će se tome buniti i suprotstavljati. Potrebna je i bolja svijest građana i odgovornost prema životnoj sredini i okolišu. Za vrijeme ljetnih mjeseci na Bregavi su aktivna brojna kupališta i otvorene su plaže. I tu postoji problem kada neodgovorni pojedinci na plažama uz rijeku za sobom ostavljaju smeće. Pitić navodi kako bi se generalno problem otpada mogao riješiti njegovim selektiranjem i reciklažom kako bi se na taj način smanjila ukupna količina otpada na deponijama. Ono što bi ostalo od smeća nakon tog selektiranja bilo bi razradivo nakon odstranjivanja plastike, stakla, željeza ostao bi samo tzv. “čisti komunalni otpad”. Jedno od mogućih riješenja bilo bi i kompostiranje otpada. Međutim, o tome niko i ne razmišlja, a ne da eventualno krene konkretno djelovati u tom pravcu.

Vrarimo se još malo na sami tok rijeke Bregave i njene obale i plaže.

Problem je moguće riješiti tako što bi se postavile kante za otpad gdje bi se vršila selekcija otpada – staklo, metal, plastika i komunalni otpad. Ljeti, kada je Bregava najposjećenija i dalje je u velikoj mjeri prisutno neodgovorno postupanje pojedinaca koji za sobom ostavljaju smeće. Međurim, ima i iznimki jer na većini tih kupališta ima i savjesnih grupa ljudi koji su spremni očistiti ta kupališta zbrinjavajući otpad pa se može reći da su tokom ljetne sezone kupališta na Bregavi prilično čista.

-Radimo na tome da se to realizuje i zamisao je da se sklopi Ugovor sa nekim ljudima iz mariginalnih kategorija stanovništva kako bi oni pripremali selekrirani otpad i prenosili ga u kontejnere koji bi prihvatali taj otpad, riječi su našeg sagovornika.