Osvojivši zlatnu medalju za ekstra djevičansko maslinovo ulje, manastir Tvrdoš se svrstao u red poznatih maslinarskih regija.

– Manastir Tvrdoš poslao je uzorke u New York uz petnaestak novih uzoraka iz Hercegovine, te s pravom očekujemo još zlatnika i dobre vijesti iz New Yorka – obiavila je Hercegovačka udruga uljara i maslinara (HUUM) na svojim internetskim stranicama.

Iz manastira navode, da je ovakav rezultat i njihov pojedinačni uspjeh, ali i uspjeh HUUM-a i cjelokupnog maslinarstva i uljarstva u Hercegovini.

Oko manastira Tvrdoš rastu razne sorte maslina, od grčkih, talijanskih i drugih, tako da trenutno imaju oko 1700 stabala. Nakon ovog uspjeha, Tvrdoš ide dalje u razvoju maslinarstva i uljarstva.

– Ne samo sadnja novih stabala maslina na našem posjedu, već i na cijelom području grada Trebinja zahtijeva instalaciju moderne uljare kapaciteta 1.000 kg/sat. Razlog navedenog kapaciteta je što u manjim uljarama možemo dobiti vrhunsku kvalitetu, a to je i naš cilj, kvaliteta – ističu iz manastira.

Kažu da je drugi cilj uključivanje u projekt Hercegovačke ceste maslinovog ulja.

Projekt je u fazi izrade i pisanja (piše ga prof. dr. sc. Marko Ivanković, ravnatelj Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru i traži financijere), a već imamo najave stranih razvojnih agencija da bismo mogli realizirati projekt. Naime, ideja je bila da početna točka Ceste maslinovog ulja s južne ili jugoistočne strane bude upravo kod samostana Tvrdoš, a krajnja točka na sjeveru kod samostana Školskih sestara franjevki Krista Kralja u Bijelom Polju na izlazu iz Mostara na putu prema Sarajevu – pojašnjavaju iz manastira.

Kada je u pitanju taj projekt, cilj je uspostava promotivno-prodajnog lanca Cestama maslinovog ulja Hercegovine u kojem bi se uz ekstra djevičansko maslinovo ulje, u prodaji nalazili i drugi domaći proizvodi (sirevi – sir iz mijeha, sir iz bačve, škripavac, torotan, livanjski sir, mladi sir i dr.), med, ljekovito bilje i čajevi, kozmetički proizvodi na bazi maslinovog ulja, suhomesnati proizvodi, vina (s naglaskom na autohtonu sortu Vranac , Žilavka i Blatina, te udomaćene internacionalne sorte (cabernet sauvignon, merlot, chardonnay i dr.), rakije, likeri, biljni čajevi (na bazi ljekovitog bilja s domaćeg područja).

Konceptom je na Putevima maslinovog ulja predviđeno 8 do 10 ili maksimalno 12 proizvođača. Tu bi važnu ulogu imali mladi poljoprivrednici, a bilo bi naglašeno i žensko poduzetništvo, što može pridonijeti smanjenju njihove depopulacije.

Specifični cilj projekta je uspostava prodajnih mjesta (8-12) s prepoznatljivim brendom Zlatne kapi Hercegovine i prepoznatljivim interijerima na prodajnim mjestima u kušaonicama.

Također, opremanje kušaonice maslinovog ulja i domaćih proizvoda treba biti što ujednačenije i prepoznatljivije kao dio brenda.

(FENA)