Nezadovoljstvo unutar HNS-a BiH. Pluralizacija hrvatskog političkog korpusa i osnivanje novog političkog bloka. Može li HDZ BiH dobiti ozbiljnu opoziciju? Šta nas čeka na Općim izborima? Ima li političke snage za promjenu vlasti? Šta su ključni izazovi, a šta rješenja? Teme su to nove epizode emisije “Plenum” na Federalnoj televiziji, čiji gosti su bili Ilija Cvitanović, Ivo Tadić, Dragan Markovina i Marinko Čavara.

Na početku je predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović kazao kako novi hrvatski politički blok, zasad, čine četiri stranke, koje su se “dogovorile već godinu i po prije izbora da će zajedno izaći na naredne izbore” svjesni, kako kaže, “pozicije u hrvatskom narodu, svjesni odgovornosti i svjesni da Hrvati vape za demokratizacijom i za pluralizmom”.

Podsjećamo, HDZ 1990, Hrvatski nacionalni pomak, Hrvatska seljačka stranka i Hrvatski demokratski savez uputili su otvoreno pismo rukovodstvu HNS-a i istaknuli uvjete za aktivnije uključivanje u rad ovog tijela.

– Postoje političke stranke kod Hrvata u BiH, stoga vjerovatno postoje i kvalitetni i sposobni ljudi, ali mi smo ti koji nosimo određeni legitimitet i koji smatramo da hrvatski narod nije dobro predstavljan u proteklih 20 godina. Nosimo i odgovornost da se organiziramo i da ponudimo vlastitom narodu neku drugu, za mene bolju, opciju. Vijeme će pokazati šta hrvatski narod o tome misli – rekao je Cvitanović.

– Ja vjerujem da smo dovoljno kapacitirani da možemo doći do tog cilja. Ova politika proteklih 20 godina, nažalost, nije uspjela doći do tog cilja. Dakle, to su sve ozbiljni ljudi, iskusni političari, koji nose kroz svoje prošlo djelovanje značajnu političku odgovornost. Vrlo čisti kada je u pitanju odnos prema hrvatskom narodu, tako da idemo otvorenih pluća i pozivamo sve one koji žele na ovaj način s nama razmišljati, da se organiziramo i da ponudimo hrvatskom narodu mogućnost da napokon bira.

Od nametanja izborne volje većinskog naroda u Federaciji Bosne i Hercegovine i u Republici Srpskoj, što ga uvijek tjera na odricanje, na dogovor, na zaboravljanje demokratije i pluralizma. U ovom trenutku naš je stav da, ako govorimo o nekom zajedništvu, ono mora biti potpuno drugačije od onoga što smo do sada imali – zaključio je Cvitanović.

On je kazao i kako misli da “bošnjačka politička scena, ne narod, nego ova politička scena bezrazložno pokušava na sve načine majorizirati Hrvate u Federaciji, zapostavljajući RS”.

– Ako 20 godina to nismo uspjeli promijeniti (Izborni zakon), uvijek neko ne da. SDA 15 godina, ista priča. Nema, ne da – pa se svi resursi podijele. Sad Trojka, ista priča kao SDA. Negdje mora postojati rješenje ili ćemo se vrtjeti ukrug 20 godina. Mislim da nije bilo kapaciteta da se riješi Izborni zakon – rekao je Cvitanović.

Čavara je kazao kako Cvitanović “nije odgovorio na koji način bi se to pitanje riješilo, nego samo napada da nije riješeno”.

– Svi zajedno snosimo odgovornost, pogotovo bošnjački narod, koji nije vidio -potrebu, u svoju korist, da se riješi legitimno predstavljanje hrvatskog naroda. Mehanizmi su, nažalost, takvi da hrvatski narod ni u Federaciji, ni na državnom razini ne može donositi odluke sam niti upravljati. Niti može pripriječiti donošenje neke odluke. Moramo biti svjesni svoje pozicije i mogućnosti donošenja odluke – poručio član Predsjedništva HDZ-a BiH.

Dragan Markovina, historičar i publicist, smatrao se “viškom” u emisiji, govoreći kako bi se isto, da je u poziciji gostiju, “svađao za buduće glasove”.

– Ja sam Hrvat i slažem se sa ovim bazičnim zahtjevom. Smatram da trebaju Hrvati birati sebi člana Predsjedništva. Mislim da je to jasno kao dan, praktično svima. Druga stvar, mene i moje stavove ne predstavlja niko od ovih ljudi. Siguran sam da sam ja manjina, politička manjina, među Hrvatima. Ali to nije pluralizam, kada imate desno-desnije, nacionalno-konzervativno, jer nema čak ni liberalne stranke među Hrvatima, a kamoli neke lijeve – rekao je Markovina.