Stari most u Mostaru izgrađen je 1566. godine i bio je najveća lučna konstrukcija toga doba u svijetu. Srušile su ga snage Hrvatske vojske i HVO-a 9. novembra 1993. godine nakon što su ga dva dana granatirale teškom artiljerijom.

Ponovna gradnja Starog mosta u Mostaru bila je prvi projekt u historiji na kojem su skupa radili UNESCO i Svjetska banka u saradnji sa jednom lokalnom zajednicom.

Prvu ponudu za obnovu dao Hans Koschnik

Prvu ponudu za obnovu Starog mosta dao je administrator EU u Mostaru Hans Koschnik, ali tadašnji političari HDZ-a nisu prihvatali sudjelovanje u projektu, pa je tadašnji gradonačelnik Mostara i pokretač ideje o obnovi Safet Oručević, odbio Koschnikov prijedlog da ga grade samo Bošnjaci, kazavši mu da Stari most predstavlja simbol koji pripada svim narodima u gradu, u BiH i šire i da treba biti obnavljan u zajedničkom projektu.

Već 1. novembra 1995. godine, tadašnje Predsjedništvo istočnog dijela grada Mostara donijelo je odluku o pokretanju inicijative za izgradnju Starog mosta.

Donesena je odluka ne samo da će se Most graditi, nego da se neće graditi bez zajedničkog učešća i Srba i Hrvata i Bošnjaka. Ideja je dobila ogromnu podršku.

Posjeta Mostaru češkog predsjednika

Nakon toga veliki broj međunarodnih službenika i državnika došao je u Mostar kako bi dao podršku, a prvi je bio češki predsjednik Vaclav Havel. Godinu kasnije u posjetu Mostaru je došao predsjednik Turske Sulejman Demirel. On je izrazio spremnost da njegova Vlada u potpunosti finansira izgradnju.

Oručević ga tada pred okupljenim medijima zamolio da on ipak bude jedan od prvih graditelja, ali da shvati da Mostarci žele tu ideju realizirati na potpuno drugačiji način Turska je prva u novembru 1996. godine donirala milion dolara za gradnju, a Demirel je dobio priznanje “prvog graditelja Starog mosta”.

Prvi kamen

U septembru 1997. izvađen je prvi kamen iz Neretve. 1997. godine je inicirano i formiranje Fondacije za obnovu Mosta. Francuski predsjednik Jasques Chirac postat će član Fondacije. Došlo je do pune podrške svih zemalja EU, NATO saveza i brojnih drugih organizacija koja su se bavile očuvanjem kulturne baštine. Kasnije će dolaskom u Mostar podršku obnovi mosta dati i Princeza od Luksemburga Maria Tereza, učešće u obnovi Mosta će objaviti i španski kralj Juan Carlos.

Potom je Oručević otišao u Pariz u sjedište UNESCO gdje ga je primio tadašnji direktor Federico Mayor. On je, ipak, rekao da UNESCO za to nema novac, ali da ćemo dati podršku eksperata kao i da sve druge resurse stavljaju na raspolaganje. Bio je skeptičan da će Svjetska banka prihvatiti ideju i ući u tu vrstu projekta i partnerstva s UNESCO-om i Gradom.

Uslijedili su razgovori sa Svjetskom bankom, a ključni su vođeni sa tadašnjim izvršnim direktorom za Evropu i Aziju Christianom Portmanom. On se istinski zaljubio u ideju, imao je i priličnu podršku tadašnjeg genralnog direktora Jamesa Wolfensonu, ali je imao jake otpore zbog toga što je banka finasirala infrastrukturne projekte, ali ne i projekte kulturnog naslijeđa. Portman je uložio puno napora da ljudi unutar te institucije razumiju i shvate da će obnova Starog mosta kreirati i temelj za ekonomski razvoj.

“Stajali smo sami u blizini lančanog mosta, ispod košćele, ja sam uporno ponavljao kako moraju prepoznati činjenicu da će se tu skupljati cijeli svijet i da će se sva opravdanost projekta priznati na kraju. On je rekao da je i njegova karijera u pitanju, pa da je makar to most preko kojeg ide saobraćaj. Odmah sam reagovao i rekao – „ko kaže da nije za saobraćaj“.

On se nasmijao i rekao mi, ako mi osigurate taj “papir“ Grada, možda povećamo šanse. Naravno, ja sam njemu tada donio taj papir Predsjedništva Opštine u kojem je pisalo da će preko Starog Mosta moći prelaziti vozila i da je važan za komunikaciju za oba dijela grada. Uspjeli smo! Obojica smo znali, da postoje specijalizirana vozila za takve namjene i mogli smo braniti projekat”, ispričao je prije nekoliko godina Oručević.

Njihovo prisustvo garancija uspjeha

U narednoj fazi sa Formirana je i Agencija za izgradnju Starog mosta. To su bili graditelji Starog mosta i vodili projekat izgradnje da bi se Stari most izgradio na identičan način. Bili su tu Esad Humo, Rusmir Ćišić, Tihomir Rozić i cijela ekipa stručnjaka UNESCO-a i mnogo drugih svjetskih stručnjaka.

Fraderic Mayor, direktor UNESCO nam je tokom boravka u Mostaru rekao da će Stari most sigurno biti dio svjetske baštine jer su u njegovoj izgradnji radili eksperti UNESCO-a. Te 1998. su se poslale prve aplikacije prema toj organizaciji uz njihove preporuke i pomoć eksperata. Podrška cijelom projektu došla i od kasnijeg gradonačenika Nevena Tomića, kao i Ljube Bešlića koji ga je nasljedio. 2005. godine, u vrijeme gradonačelnika Bešlića, došlo je do ceremonije upisa Starog mosta kao spomenika pod zaštitom UNESCO-a.

(Vijesti.ba)