Općinski sud u Mostaru donio je rješenje kojim se Medžlisu Islamske zajednice (MIZ) Mostar dopušta da se uključi u sudski spor koji je pokrenulo Gradsko pravobranilaštvo Mostara, a tiče se izgradnje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) na lokalitetu Lakišića harema.

Na ovakav ishod, kako navode iz Medžlisa, utjecale su tri pravno utemeljene intervencije koje su u posljednjih šest mjeseci upućene Sudu, s obzirom na jasno definisan interes i činjenične dokaze koje Islamska zajednica posjeduje u vezi s ovim predmetom.

Sud je u obrazloženju naveo da uvažava kvalifikacije o sakralnom karakteru prostora, čija je devastacija započela još izgradnjom željezničke pruge, a nastavila se i kroz kasnije historijske etape. U odluci je, između ostalog, navedeno da je Grad Mostar, bez prethodne provjere statusa sakralne zone, donio odluku o gradnji kolektora na prostoru muslimanskog mezarja. Tokom izvođenja radova na tom projektu pronađeni su tjelesni ostaci nepoznatih osoba, a njihov prenos izvršilo je Javno komunalno preduzeće Mostar 7. maja 2024. godine, o čemu je obaviješten i MIZ Mostar.

Sud je prenio i mišljenje advokata Islamske zajednice Adila Loze da je gradnja zgrade Kazališta protivna važećim zakonskim propisima koji ne dopuštaju izgradnju objekata čija namjena ili morfološke osobine degradiraju postojeće prostore u njihovoj blizini. Istaknuto je da objekat HNK-a nije kompatibilan s namjenom i karakterom muslimanskog sakralnog prostora, jer pripada potpuno drugačijoj tradiciji. Također je ukazano da se nezauzeti dio zemljišta koristi kao improvizirano parkiralište, bez tragova koji bi upućivali na njegovo ranije korištenje kao mezarja.

U zahtjevu za miješanje u parnični postupak, Medžlis je ukazao i na tendenciju izvršnih vlasti da privilegiraju katoličku vjersku zajednicu nauštrb muslimanske, kroz diskriminatornu praksu u okviru javnih ovlaštenja.

Medžlis se u svom podnesku pozvao i na ustavna načela i međunarodno priznate standarde ljudskih prava i sloboda, koji garantuju jednakost svih osoba bez obzira na vjeru, porijeklo ili drugi status. Posebno su istaknuti Aneks VI Ustava Bosne i Hercegovine i Evropska konvencija o ljudskim pravima s pripadajućim protokolima.

Medžlis je ocijenio da postoje opravdani razlozi za njegovo uključivanje u parnicu na strani tužitelja, jer bi se opstankom spornog ugovora Islamskoj zajednici dodatno onemogućilo upravljanje sakralnim prostorom, dok bi postupanje javne vlasti u korist tuženog značilo ozakonjenje prethodno nezakonitih radnji.

Sud je konstatirao sve pravne zahtjeve Medžlisa, čiji će stepen vjerodostojnosti biti predmet sudskog utvrđivanja u daljem toku postupka.

Prema nezvaničnim informacijama kojima raspolažu u MIZ Mostar, izvođenje dokaza u ovom procesu trebalo bi se nastaviti početkom jeseni.

(H.E./Preporod.info)