Polaganjem vijenaca na spomenik pjesniku Aleksi Šantiću i svečanom akademijom u Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru počela je međunarodna manifestacija “Šantićeve večeri poezije”.
Manifestaciju je otvorio ministar kulture Republike Srbije Nikola Selaković, koji je podsjetio na činjenicu da je čovjek smrtan, ali da njegovo ime može da postane besmrtno.
Selaković je naglasio da Šantićevo ime živi gdje god je srpska duša, te da ne postoji pjesnik koji je ljepše zatvorio 19. i započeo 20. vijek srpskom rodu nego što je Aleksa Šantić.
“Od njegovog vremena do danas nema generacije mladih u našem narodu koja nije obrazovana i podizana na njegovoj poeziji. Koliko god da nas još uvijek rane našeg roda bole zato što Srba koji su gradili i podizali Mostar i bili perjanica građanskog društva, ovdje nema, znamo da je nemoguće uništiti ono što je djelo tih velikih ljudi”, rekao je Selaković na otvaranju manifestacije.
On je istakao da Ministarstvo kulture Srbije zajedno sa Ministarstvom prosvjete i kulture Republike Srpske pomaže i pomagaće ovu manifestaciju posvećenu velikom pjesniku koji je pjevao na srpskom jeziku, a koga su razumjeli svi.
“To pokazuje veličinu njegove ličnosti i djela, ali i naše kulture koju smo uvijek bili spremni da dijelimo sa svima, ali i težili da ljubomorno sačuvamo da ne bi nestala. Simbiol te borbe za opstanak srpske kulture kojoj ništa nisu mogli da učine ni ratovi, bajoneti, bombe i seobe jeste upravo ova manifestacija”, naglasio je Selaković.
Ministar prosvjete i kulture Srpske Borivoje Golubović rekao je da su sve riječi male kada se govori o velikanu poput Alekse Šantića.
“Opjevao je Mostar i izdigao kulturnu zajednicu na pijedestal gdje buduće generacije ne smiju da zaborave njegov lik i djelo. Dok sam živio u Mostaru, sjećam se da je svako znao za 1924. godinu kada je veliki pjesnik umro i Mostar ga je u suzama ispraćao”, rekao je Golubović.
Predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Gradski odbor Mostar Sanja Bjelica Šagovnović je naglasila da je Šantić svojim pjesmama, svojim društvenim angažmanom i životom zadužio ne samo Mostar, već cjelokupnu srpsku i južnoslovensku književnost.
“Šantićeve večeri poezije živi su spomenik našem pjesniku i njegovim savremenicima, jednoj od najboljih srpskih generacija iz 19. vijeka koja je u ovaj grad donijela takav duhovni i kulturni uzlet kakav se do sada nije ponovio. Napravili su tada od Mostara jedan od najznačajnijih centara kulture i nacionalne misli. Kroz ovu manifestaciju čuvamo bogato kulturno naslijeđe, želeći da sve što radimo, ne iznevjerimo taj visoki duh koji je u izvjesnim stvarima postavljao mjere cijelom našem narodu, ne samo našoj sredini&”, kazala je Bjelica Šagovnović.
On je naglasila da Aleksa Šantić i njegovo djelo pripadaju svim Mostarcima bez obzira na
vjersku i nacionalnu pripadnost i zbog toga je on uvijek bio most u ovom gradu na raskršću
kultura i civilizacija.
“Prosvjeta i Gusle koje su zajedno sa Srpskom pravoslavnom crkvom nosioci svih kulturnih i obrazovnih aktivnosti srpskog naroda u Mostaru nastoje da čuvajući Šantića i vrijednosti koje je njegovao, čuvamo svoju kulturu i identitet, a na taj način i istinski multietnički karakter našeg grada po kojem je Mostar i prepoznatljiv. Čuvati Šantića znači čuvati Mostar kao istinski multikulturalni grad, u kome će i naša kultura i naš narod imati svoje dostojanstveno mjesto”, navela je Bjelica Šagovnović.
Starješina Saborne crkve Svete Trojice u Mostaru otac Duško Kojić rekao je na otvaranju manifestacije da riječ kada je istinita i nadahnuta ima snagu da nadživi vrijeme i poruši sve zidove među ljudima.
Kojić je rekao da je Šantić Mostar učinio vječnim i bio prorok ljubavi, svjedok dobrote i apostol čovječnosti.
Kojić je podsjetio da je Saborni hram bio i ostao duhovno središte zajednice, te da nije slučajno što u njemu započinju Šantićeve večeri poezije.
“Ovaj hram, kao i Šantić, dijele istu sudbinu. Bio je rušen, ali nije pao, bio je spaljen, ali nije nestao, bio je ranjen, ali je preživio jer je u njegovim temeljima ljubav, vjera i nada”, rekao je Kojić.
On je zahvalio Vladi Srpske i Vladi Srbije koje su najveći donatori Sabornog hrama.
(Topportal.info)