Sindikat zaposlenih u pravosudnim institucijama Hercegovačko-neretvanskog kantona oglasio se povodom odluke Vlade HNK o naknadama na osnovu složenosti poslova, poručivši da se njihov rad ne može izjednačavati s klasičnim administrativnim poslovima.
U opširnom obraćanju javnosti Sindikat detaljno obrazlaže odgovornosti i složenost poslova koje obavljaju državni službenici i namještenici u sudovima i Tužilaštvu HNK, te navodi razloge zbog kojih smatraju da odluke o njihovom statusu i naknadama ne mogu biti donesene bez dijaloga sa zaposlenima i sindikatom.
“Povodom odluke Vlade HNK/Ž usvojene na hitnoj telefonskoj sjednici kojom se pokušavaju jednostrano nametnuti naknade na temelju složenosti poslova za državne službenike i namještenike pravosuđa u HNK/Ž, želimo upoznati javnost s razlogom zašto smatramo da su poslovi koje obavljamo od krucijalnog značaja za pravilno funkcioniranje pravosudnog sustava, te zašto je ovakav potez izvršne vlasti neprihvatljiv i štetan za vladavinu prava.
Naime, državni službenici i namještenici u pravosudnim institucijama ne obavljaju obične administrativne poslove. Naša svakodnevna zaduženja direktno utiču na brzinu, zakonitost i efikasnost provođenja sudskih i tužiteljskih odluka. Mi smo prva i posljednja karika u lancu ostvarivanja pravde za građane i pravna lica – od prijema pismena, preko vođenja složenih registara i zapisnika, do izvršenja samih presuda.
Pokušaj da se kroz hitne telefonske sjednice, bez dijaloga i koordinacije sa sindikatom, jednostrano odrede koeficijenti i naknade na osnovu “složenosti poslova”, predstavlja direktan udar na naše profesionalno dostojanstvo. Ovakvim odlukama se degradira rad stotina zaposlenih koji godinama nose ogroman teret unutar preopterećenog pravosudnog aparata.
U svojoj jednostranoj odluci Vlada u potpunosti izostavlja komplet državne službenike i malu grupu namještenika. Javnosti i svim zainteresiranim nadležnim organima ćemo pokušati opisati svako radno mjesto kako bi razumjeli zašto tražimo da se državni službenici i namještenici pravosuđa izdvoje od ostalih organa upravljanja, pa molimo procijenite sami jesu li ovo dovoljno dobri razlozi.
Zemljišnoknjižni referenti postupaju po zahtjevima za uknjižbu u zemljišne knjige preispitujući pravno valjane isprave na temelju kojih se vrši uknjižba, donose odluke te snose materijalnu i kaznenu odgovornost za iste, vode zemljišnu knjigu, vrše upis stvarnih prava: prava vlasništva, stvarnih tereta, hipoteka, te provode sudske odluke u zemljišne knjige. Zk referenti ostvaruju normu na mjesečnom nivou o čemu sačinjavaju mjesečni izvještaj koji se dostavlja predsjedniku suda, a on Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.
Zk.referenti su također uključni u postupak harmonizacije zemljišne knjige za k.o Mostar I i II., u kojem je procesu 2023. godine zk.ured zaprimio 36.000 predmeta u postupku uspostave zemljišne knjige za k.o. Mostar. Zk.referenti ovog ureda kontroliraju rad privremenih zk.referenta u postupku uspostave zemljišne knjige za k.o Mostar I i II, potpisuju rješenja i zato NE PRIMAJU posebnu naknadu. O složenosti poslova zk.referenata govori i činjenica da su prije donošenja Zakona o zemljišnim knjigama poslove zk.referenata obavljali zemljišnoknjižni suci što govori o odgovornosti i važnosti tih poslova, a opis i obujam tih poslova se nije umanjio niti promjenio.
Stručni suradnici/savjetnici u Tužiteljstvu HNK/Ž.
Stručni suradnici/savjetnici obavljaju visokorizične i složene poslove: direktno vode istrage protiv osumnjičenih, obavljaju njihovo ispitivanje, učestvuju u ekshumacijama u predmetima ratnih zločina, sudjeluju u obavljanju očevida kod teških kaznenih djela, što podrazumijeva rad u visokostresnim uvjetima na samom mjestu izvršenja zločina, koordiniraju rad i razmjenjuju operativne podatke sa svim ključnim policijskim i obavještajnim agencijama u BiH i FBiH (MUP HNŽ, Federalna uprava policije – FUP, Državna agencija za istrage i zaštitu – SIPA, Obavještajno-sigurnosna agencija – OSA), pripremaju optužnice – analiziraju prikupljene dokaze iz policijskih izvješća i izrađuju nacrte ključnih tužiteljskih akata – od naredbi o provođenju istrage, prijedloga za određivanje pritvora, pa sve do samih nacrta optužnica koje se upućuju sudu na potvrđivanje.
Stručni savjetnik – psiholog u Tužiteljstvu HNK/Ž (samo jedna osoba za cijelu županiji pokriva cjelokupnu županiju za najteže kaznene predmete! Psiholog izravno sudjeluje u istragama, priprema i štiti svjedoke, a posebno djecu i maloljetnike kao žrtve teških delikventnih djela te sprječava njihovu sekundarnu traumatizaciju tokom saslušanja. Od njegove sposobnosti da smiri i pripremi svjedoka direktno zavisi hoće li tužitelj dobiti validan i zakonit dokaz (izjavu) na osnovu kojeg se može podići optužnica.
Registar privrednih subjekata predstavljaju žilu kucavicu svake županije, jer bez njihovog rada nema investicija, niti osnivanja i poslovanja firmi. Blokada ovih ključnih pravosudnih segmenata direktno zaustavlja cjelokupnu privredu, punjenje budžeta i realizaciju kapitalnih projekata.
Primarna uloga je obrada dokumentacije vezane za osnivanje, promjene i prestanak rada, obavljaju administrativne, tehničke i operativne poslove koji omogućavaju zakonito i efikasno vođenje sudskog registra. Njihova primarna uloga je obrada dokumentacije vezane za osnivanje, promjene i prestanak rada firmi, udruženja i drugih pravnih subjekata.
Tehnički sekretar/tajnik suda/tužiteljstva je ključna operativna karika kabineta koja direktno osigurava nesmetanu i svakodnevnu komunikaciju rukovodstva pravosuđa sa vanjskim institucijama. Ova pozicija podrazumijeva vođenje zakonskih rokova rukovodilaca i zapisnika sa sjednica svih sudija, rukovanje „Su-upisnikom“ (upisnik sudske uprave), povjerljivim materijalima i „Su-ap“ predmetima u CMS-u/TMCS (sistem za upravljanje sudskim predmetima) te pristup najosjetljivijim informacijama unutar institucije. To uključuje interne istrage, disciplinske postupke, prigovore građana na rad sudija i povjerljivu korespondenciju sa VSTV-om, vođenje ažurne evidencije stalnih sudskih vještaka, tumača i stečajnih upravitelja je od kritičnog značaja za svakodnevna suđenja.
Sekretar/tajnik suda suda/tužiteljstva je rukovodeći državni službenik koji snosi ogromnu pravnu, materijalnu i krivičnu odgovornost za cjelokupno funkcionisanje institucije, upravlja svim pratećim službama, kreira opće akte, te samostalno priprema budžet i provodi kompleksne javne nabavke. Svaki propust u njegovom radu direktno ugrožava zakonitost poslovanja suda.
Ako iz pravosuđa isključimo IKT službenike suda/tužiteljstva, cjelokupan digitalni sustav, komunikacija i baze podataka istog trenutka staju. Oni ne održavaju obične uredske računare, već upravljaju kompleksnim CMS i TCMS mrežama, bazama podataka i serverima o kojima ovisi zakonito i automatsko dodjeljivanje predmeta sucima, te komunikacija među svim pravosudnim tijelima u državi, održava lokalne računarske mreže (LAN), operativnih sistema, interneta i intranet veza, osiguravajući stabilnu povezanost suda sa centralnom bazom podataka pravosuđa, održava sisteme za snimanje u sudnicama, te pruža hitnu tehničku pomoć sudijama ako sistem zakaže tokom suđenja. Priprema i nadgleda opremu za saslušanje svjedoka ili optuženih putem video-linka iz drugih gradova ili zatvora, implementira i ažuriranje antivirusnih programa, firewall-a i drugih sigurnosnih protokola kako bi se sudski podaci zaštitili od hakovanja ili krađe te redovno pravlja rezervnim kopijama lokalnih podataka i baza kako bi se spriječio gubitak važnih sudskih dokumenata u slučaju kvara hardvera ili nestanka struje.
Računovodstvena služba suda/tužiteljstva upravlja specifičnim depozitnim računima kroz koje prolaze milionski iznosi – od uplata za javne prodaje i licitacije nekretnina, do osjetljivih isplata vještacima, advokatima i strankama u postupku. To nisu poslovi tipičnog budžetskog knjiženja kakvo se radi u ministarstvima, već visokoodgovoran rad sa sredstvima građana i privrede gdje i najmanja greška povlači krivičnu i ogromnu materijalnu odgovornost.
Ako isključimo kurire suda/tužiteljstva, prekida se žila kucavica sudske komunikacije jer niti jedna komercijalna pošta ne može zamijeniti obim, brzinu i specifičnost dostave dokumenata koju oni obavljaju svaki dan. Komercijalne pošte ne dostavljaju materijal koji kuriri moraju dostaviti u rekordnom roku s pouzdanjem da će isti biti dostavljen neoštećen jer može predstavljati dokazu u postupku.
Prvu crtu sigurnosti institucije predstavljaju portiri suda/tužiteljstva koji vrše kontrolu visokorizičnih ulazaka jer kroz naše institucije svakodnevno prolaze optuženici za teška kaznena djela, svjedoci pod stresom, oštećene stranke i obitelji žrtava. Portiri su ti koji osiguravaju da niti jedna neovlaštena osoba ne odšeta do ureda tužitelja ili sudaca, čime izravno štite integritet istraga i sudskih postupaka.
S druge strane, higijeničarke suda/tužiteljstva u pravosuđu ne čiste obične urede, već prostore ispunjene strogo povjerljivim spisima, dokazima i predmetima pod oznakama tajnosti. Njihov rad zahtijeva apsolutno povjerenje, jer bi i najmanji propust ugrozio tajnost podataka.
Vozači suda/tužiteljstva vrše prevoz nositelja pravosudnih funkcija službenim vozilima, prevoz i pratnju u okolnostima koje mogu zahtijevati povećan stepen opreza i diskrecije, često uz kratke rokove i promjenjive potrebe službe, odgovornost za sigurnost osoba koje prevozi, odgovornost za službeno vozilo i njegovu tehničku ispravnost, prijevoz sudskih spisa i dokaznog materijala u druge pravosudne institucije obavezu poštivanja pravila sigurnosti, službene diskrecije i zaštite informacija do kojih može doći kroz obavljanje posla.
Pokušaj Vlade da sve ove uposlenike izjednači s osobljem u općoj upravi pokazuje da vladajući nemaju svijest kako pravosudni sustav uopće funkcionira.
Pored svega navedenog Vlada i dalje, unatoč detaljnoj upućenosti u karakter poslova pravosudnih djelatnika, u svojim saopćenjima uporno i tendenciozno pokušava minimizirati težinu istih kroz njihovo osporavanje i izjednačavanje s poslovima u organima uprave. Porediti ovakav radni ambijent sa administrativnim okruženjem organa uprave, predstavlja uvredu za svakog radnika u pravosudnom sustavu. Ako su nam isti poslovi, zašto se nikad ne dogodi da se uposlenici organa uprave ne prijavljuju na interne natječaje za posao u pravosudnim institucijama??? Vjerovatno jer znaju da je kod nas „rudnik mrkog uglja”.
Pravilno vrednovanje našeg rada za nas ne predstavlja luksuz, već preduslov za neovisno i stabilno pravosuđe. Ignoriranje socijalnog dijaloga i donošenje jednostranih odluka ne samo da krši principe zdravih partnerskih odnosa već unosi opravdano nezadovoljstvo među radnike.
Pravedna rješenja se mogu postići isključivo kroz otvoren dijalog i uvažavanje argumenata struke, a ne nametanjem odluka koje umanjuju vrijednost rada onih na kojima pravosudni sustav suštinski počiva” – stoji u objavi sindikata.
