Rodni jaz u platama u Bosni i Hercegovini iznosi oko 13% čak i kada se uzmu u obzir obrazovanje, dob, mjesto stanovanja i druge karakteristike žena i muškaraca. Ovaj podatak ukazuje na to da razlike u zaradama ne proizilaze samo iz individualnih karakteristika zaposlenih, već i iz dubljih ekonomskih i društvenih nejednakosti. Pokazali su to rezultati studije predstavljene u Sarajevu na događaju „Ekonomska ravnopravnost žena: od jednakih mogućnosti do liderstva“.
Na događaju, koji su organizovali UNDP i Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u okviru Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, predstavljene su i publikacije Otkrivanje rodnog jaza u platama u Bosni i Hercegovini: Dokazi na osnovu prilagođenih modela zarada i Više od brojeva: Rodna ravnopravnost, liderstvo, rad i ekonomska sigurnost u Bosni i Hercegovini.
“Rodni jaz ne možemo razumjeti samo poređenjem prosječnih plata. Potrebno je ispitati šta stoji iza razlika u zaradama i kakve mogućnosti žene i muškarci imaju da svoje obrazovanje, iskustvo i rad pretvore u ekonomsku sigurnost”, istakao je prof. dr. Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Posebna pažnja posvećena je neplaćenom radu brige i poslovima u domaćinstvu, koje pretežno obavljaju žene, a koji omogućavaju funkcionisanje ekonomije i društva.
“Ekonomija se oslanja na rad koji često ostaje izvan onoga što mjerimo i vrednujemo. Kada žene preuzimaju najveći dio neplaćenog rada brige, to ograničava njihove mogućnosti da se zaposle, napreduju i ostvare ekonomsku sigurnost. Feministička ekonomija pomaže nam da te veze učinimo vidljivim i uključimo u ekonomske odluke. Zato je važno prepoznati i vrednovati doprinos neplaćenog rada brige održavanju ekonomije i društva”, naglasila je profesorica Elissa Braunstein, glavna ekonomistica UNDP-ove inicijative Equanomics i profesorica na Univerzitetu Colorado State.
Kroz Equanomics, UNDP doprinosi razumijevanju rodnog jaza kao višeslojne pojave čiji uzroci i posljedice često ostaju skriveni iza prosječnih pokazatelja. Istovremeno, kroz Pečat rodne ravnopravnosti podržava institucije da ravnopravnost ugrade u upravljanje, radne prakse i usluge.
Takve promjene zahtijevaju saradnju institucija, poslodavaca, akademske zajednice i civilnog društva, ističe Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.
“Ova istraživanja daju nam važnu osnovu da preciznije prepoznamo gdje nejednakosti nastaju i kako na njih odgovoriti. Forum žena za razvoj pruža prostor da okupimo relevantne partnere i povežemo znanje i iskustva. Važno je da tu saradnju pretočimo u mjere koje ženama omogućavaju ravnopravno učešće u radu i odlučivanju”, kazala je Filipović-Hadžiabdić.
Ekonomska ravnopravnost žena istovremeno je pitanje prava i uslov za društvo koje koristi znanje, vještine i potencijale svih svojih građana.
“Rodni jaz u platama predstavlja više od razlika u zaradama. On odražava prepreke koje mogu ograničiti napredovanje žena u karijeri, njihove mogućnosti za liderstvo i puno ostvarivanje njihovih potencijala. Kroz podršku Danske Akceleratoru rodne ravnopravnosti ulažemo u dokaze i djelovanje kako bismo odgovorili na ove prepreke i unaprijedili rodnu ravnopravnost u Bosni i Hercegovini”, izjavio je Nj. E. Åge Sandal Møller, ambasador Kraljevine Danske u Bosni i Hercegovini.
Ova aktivnost provodi se u sklopu Zajedničkog programa Akcelerator rodne ravnopravnosti, kojeg provode agencije Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini: UN Women, UNDP, UNFPA i UNICEF, uz finansijsku podršku Evropske unije te vlada Danske i Švedske, u saradnji sa Agencijom za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine, Gender centrom Federacije Bosne i Hercegovine i Centrom za jednakost i ravnopravnost polova Republike Srpske.
