Vlada Federacije Bosne i Hercegovine zadužila se od januara do 17. novembra 2026. godine za ukupno oko 2,26 milijardi KM, dok je Hercegovačko-neretvanski kanton u istom periodu nastavio smanjivati svoje ukupno dugovanje. Ove podatke objavio je ministar finansija HNK Adil Šuta, ističući razlike u fiskalnoj politici federalnog i kantonalnog nivoa vlasti.
Prema podacima koje je iznio Šuta, Federacija BiH zaduživala se putem euroobveznica, kredita domaćih banaka, obveznica na Sarajevskoj berzi i trezorskih zapisa.
Najveći dio zaduženja odnosi se na emisiju euroobveznica na Londonskoj berzi, u vrijednosti od 800 miliona eura, odnosno približno 1,56 milijardi KM. Kamata iznosi pet posto, a dospijeće je 2031. godine.
Putem kredita domaćih banaka Federacija BiH zadužila se za 325 miliona KM, od čega je 125 miliona KM kratkoročnih kredita vraćeno u drugom kvartalu.
Dodatnih 185 miliona KM osigurano je emisijom obveznica na Sarajevskoj berzi, uz kamatne stope od 3,19 do 5,31 posto i rokove dospijeća od 2029. do 2036. godine. Kroz trezorske zapise prikupljeno je još 185 miliona KM, uz kamatne stope od 2,01 do 2,78 posto i rokove do 12 mjeseci.
S druge strane, ukupni dug Hercegovačko-neretvanskog kantona na dan 30. juna 2026. godine iznosio je 65.237.861,38 KM. To je za 3.853.963,69 KM, odnosno približno 5,6 posto manje u odnosu na 31. decembar 2025. godine.
Šuta navodi da je smanjenje duga ostvareno redovnim izmirivanjem obaveza po naslijeđenim dugovanjima, bez stvaranja novih dugovanja.
Ministar finansija HNK ističe da kantonalna Vlada i resorno ministarstvo provode odgovornu fiskalnu politiku, čuvaju stabilnost budžeta i smanjuju dug, bez kratkoročnog i dugoročnog zaduživanja za finansiranje tekuće potrošnje.
Istovremeno je kritikovao politiku zaduživanja Vlade Federacije BiH, ocjenjujući da bi takav trend mogao biti nastavljen i tokom 2027. godine.
„Dosadašnja fiskalna politika dovela je do spirale zaduživanja koja će negativno uticati na sve građane i sve nivoe vlasti u Federaciji BiH“, upozorio je Šuta.
Objavljeni podaci ponovo su otvorili pitanje održivosti javnih finansija i načina upravljanja javnim dugom, posebno u kontekstu sve većih budžetskih potreba i obaveza različitih nivoa vlasti u Federaciji BiH.



