Nakon naših tekstova o borbi građana protiv kamenoloma Kuti, na adresu naše redakcije stigao je dopis u kojem na advokat Milenko Krčum obavještava da sa kolegom Harisom Hakaloviće, zastupa interese investitora koji je otkupio kapital u Majdan-Kuti d.o.o. Mostar.

U svom dopisu Krčum ističe:

1. Investitor koji zadovolji sve uvjete iz zakonskih i provedbenih propisa i standarda zaštite okoliša, ima pravo da se njegovom zahtjevu udovolji.
2. U konkretnom slučaju, Federalno ministarstvo okoliša i turizma, poučeno ranijim lošim iskustvima, poduzelo je sve radnje koje je dužno poduzeti po propisima, pa je u svojoj temeljitosti išlo i preko toga.
3. Naložilo je izradu Studije utjecaja na okoliš, o kojoj je održana i javna rasprava s neobično velikim brojem sudionika.
4. Formiralo je Stručnu komisiju u koju je imenovalo ugledne članove profesionalne i akademske zajednice. Svi članovi Stručne komisije su dostavili pisana pozitivna mišljenja o Studiji.
5. Svi prigovori sudionika rasprave i naknadni prigovori su razmotreni i o njima je zauzeto stajalište.
6. Nije Federalno ministarstvo okoliša i turizma moglo postupiti drugačije nego izdati okolišnu dozvolu.
7. Pored svega, ističemo da prema sada važećim zakonskim i podzakonskim propisima o zaštiti okoliša – za kamenolome ove veličine ne samo da nije potrebna okolišna dozvola, nego Federalno ministarstvo okoliša i turizma više nije ovlašteno ni naložiti izradu Studije o utjecaju na okoliš.
8. Činjenice se utvrđuju u pravno uređenim postupcima – upravnim i sudskim, a ne na press konferencijama.
9. Dalji koraci investitora su sljedeći:

• Sljedeći korak je ishoditi mišljenje nadležne ustanove da na prostoru eksploatacije nema opasnosti od mina.
• Grad Mostar je uvažio zahtjev investitora da oni o svom trošku i u vlastitoj organizaciji raščiste nekategorizirani javni put, kako bi se timovima za deminiranje omogućio pristup.
• Budu li neodgovorni aktivisti i dalje sprječavali korištenje javnog puta, tužit ćemo ih za naknadu štete – izmakle dobiti za svaki izgubljeni dan. Vrijeme je novac. Samo je pitanje iz čijeg će se džepa naplatiti.

Općenito ističemo: mukotrpan je put investitora do realizacije projekta u našoj zemlji. Gubi se jako mnogo vremena, a vrijeme je novac. Gubitak vremena i novca neko mora nadoknaditi. Bosna i Hercegovina je članica ICSID konvencije i protokola kojim je prihvatila nadležnost Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova. Već sada je Arbitražni centar u Washingtonu obvezao našu zemlju da snosi ogromne naknade šteta stranim investitorima, poglavito iz Slovenije (radi se o milijardama). Vrijeme je da naše institucije počnu voditi računa o interesima naše zemlje. Sve dok naknade šteta zbog nepoštivanja međunarodnih ugovora pada na teret naših poreznih obveznika, a ne na teret neodgovornih osoba, situacija se neće popraviti” – stoji u dopisu advokata Krčuma.