Iako nema snijega, zimska turistička sezona u Parku prirode Blidinje odvija se bolje od očekivane i smještajni kapaciteti su popunjeni – rekao je direktor Parka prirode Blidinje Zdravko Kutle.

Po njegovim riječima, trenutno je petnaestak cm snijega što ipak nije dovoljno za skijanje.

“Naravno bilo bi lijepo da ima sviše snijega jer bi bilo više i turista, no, kažem, ne ovisimo o njemu da bi sezona uspjela”, podvlači Kutle.

Blidinje ima više skijaških staza, od onih za početnike do onih za vrhunske skijaše, sa žičarom četverosjedom i skijaškom vučnicom. U sklopu skijaškog centara je sankalište za djecu.

Naša sreća je, smatra Kutle, što imamo mogućnosti planinarenja, alpinističkog penjanja, brdski biciklizam, slobodno ili organizirano korištenje područja parka prirode, obrazovne aktivnosti u cilju upoznavanja s florom, geologijom, hidrogeologijom i slične aktivnosti.

Naime, u Parku prirode Blidinje žive mnoge endemske vrste biljnog i životinjskog svijeta i do danas je evidentirano oko 1500 biljnih vrsta, od čega više od 200 endemskih, subendemskih i reliktnih vrsta. U parku se nalazi i najveće stanište endemskog bjelokorog bora munike.

Nezaobilazna atrakcija ove regije je Blidinjsko jezero, nekropola stećaka u Dugom polju, Franjevački samostan Masna Luka te prirodni fenomen Hajdučka vrata i spomenik Divi Grabovčevoj, legendi o kojoj su mnoge pjesme ispjevane.

Najveći broj posjetitelja, uz one domaće, dolazi iz susjedne Hrvatske, posebno iz Dalmacije.

“Imamo veliki broj domaćih gostiju, ali i iz susjednih zemalja koji dolaze na Blidinje kako bi se odmorili i obišli svoje vikendice, a oni koji ih nemaju dođu na jednodnevni izlet na ručak i šetnju”, naglašava ravnatelj Parka prirode Blidinje.

Naime, većina smještajnih kapaciteta na Blidinju su privatne vikendice, njih oko 1.500, a Kutle navodi da trenutno ima šest sedam restorana, motela i hotela te vikendica apartmanskoga sadržaja pa su potrebe turista zadovoljavajuće.

Ovdje Kutle ističe problem zakonske regulative, odnosno nepoštivanja građevinskih standarda. Kao priimjer navodi ugradnju jeftinih materijala u tamošnje objekte koji nisu otporni na požar, kao i to da su rijetki objekti koji posjeduju protupožarne aparate.

Ovo posebice navodi jer je posjećenost Blidinja zimi velika, a u hotelima i vikendicama se dosta koristi ogrjev te nerijetko, tvrdi Kutle, dolazi do požara.