Bošnjačka zajednica kulture – Gradsko društvo Mostar oglasila se povodom pitanja nacionalnog identiteta, institucionalne zastupljenosti i ravnopravnosti konstitutivnih naroda u Mostaru, poručujući da očuvanje vlastitog identiteta i poštovanje identiteta drugih predstavljaju temelj zajedničkog života.
U dokumentu pod naslovom „Identitet nas obavezuje, a ravnopravnost povezuje“, ova organizacija iznijela je svoje viđenje položaja naroda u gradskim institucijama, naglašavajući da Mostar mora biti grad u kojem svi imaju jednaka prava i mogućnosti učestvovanja u upravljanju i odlučivanju.
„Bošnjačka zajednica kulture – Gradsko društvo Mostar, polazeći od svoje temeljne misije očuvanja, afirmacije i razvoja bošnjačkog nacionalnog, kulturnog i jezičkog identiteta, smatra da su ravnopravnost konstitutivnih naroda i njihova zastupljenost u institucijama gradskih vlasti sastavni dio zajedničkog života i princip utemeljen na historijskim i društvenim okolnostima Mostara“, navodi se u dokumentu.
Ističu da njihova namjera nije produbljivanje nacionalnih razlika, nego afirmacija principa prema kojem su očuvanje vlastitog identiteta i poštovanje identiteta drugih nerazdvojive vrijednosti demokratskog društva.
Ravnopravnost u institucijama, a ne samo na papiru
Poseban dio dokumenta posvećen je institucionalnoj zastupljenosti Bošnjaka i Hrvata, kao dva brojčano najzastupljenija naroda u Mostaru.
Iz BZK-a smatraju da se pitanje ravnopravnosti ne može svesti na matematičko prebrojavanje niti na povremene političke dogovore, nego mora biti vidljivo u svim segmentima funkcionisanja grada.
„Ravnopravnost mora biti prepoznatljiva u sastavu gradske administracije, javnih ustanova i preduzeća, upravnih i nadzornih odbora, rukovodećih struktura, kulturnih institucija i u pravičnoj i transparentnoj raspodjeli javnih sredstava“, naglašavaju.
Posebno ukazuju da institucionalna zastupljenost ne znači samo određeni broj zaposlenih pripadnika pojedinih naroda, nego i njihovu stvarnu mogućnost učestvovanja u donošenju odluka, kreiranju razvojnih politika i upravljanju javnim dobrima.
„Posebno naglašavamo da zastupljenost naroda ne podrazumijeva samo broj zaposlenih nego i stvarnu mogućnost učestvovanja u odlučivanju, kreiranju razvojnih politika i upravljanju javnim dobrima“, navodi se u dokumentu.
BZK Mostar priznaje da postoje iskustva i pokazatelji koji otvaraju ozbiljna pitanja o stvarnoj ravnopravnosti i institucionalnoj zastupljenosti u gradu, ali istovremeno smatra da se o tim pitanjima treba razgovarati na osnovu dostupnih i provjerljivih podataka, bez predrasuda i unaprijed formiranih zaključaka.
„Bošnjaci u Mostaru ne traže privilegije. Traže poštovanje vlastitog identiteta, ravnopravan pristup institucijama i mogućnost da, zajedno s Hrvatima, Srbima i svim drugim građanima, odgovorno učestvuju u izgradnji grada“, poručuju iz ove organizacije.
Dodaju da isto pravo priznaju svakom narodu u svakoj lokalnoj zajednici Bosne i Hercegovine.
Identitet nije prepreka zajedničkom životu
U drugom dijelu dokumenta Bošnjačka zajednica kulture govori o značaju nacionalnog i kulturnog identiteta, ističući da on ne smije biti shvaćen kao suprotnost drugim identitetima.
„Bošnjačka zajednica kulture svoj identitet temelji na bosanskom jeziku, književnosti, historijskom pamćenju, kulturnoj baštini, umjetničkom stvaralaštvu i vrijednostima koje su Bošnjaci stoljećima razvijali u Bosni i Hercegovini.“
U dokumentu se posebno naglašava da bošnjački kulturni identitet nije nastao u suprotnosti s drugim identitetima, već kroz susrete, razmjene i zajednički život s drugim narodima i kulturama.
„Zato smatramo da afirmacija bošnjačkog identiteta ne smije biti shvaćena kao osporavanje hrvatskog, srpskog ili bilo kojeg drugog identiteta. Naprotiv, samo narod koji slobodno njeguje vlastiti identitet može istinski i bez straha poštovati identitet drugoga.“
Iz BZK-a žele Mostar u kojem će svaki narod i svaki građanin imati pravo na vlastiti identitet, ali i zajedničku odgovornost za budućnost grada.
Zbog toga pozivaju kulturne, obrazovne, naučne i društvene institucije koje djeluju u Mostaru da razvijaju međusobnu saradnju, razmjenu iskustava i zajedničke programe.
Posebno ohrabruju saradnju institucija koje njeguju bošnjačku, hrvatsku i srpsku kulturnu tradiciju, s ciljem afirmiranja zajedničke bosanskohercegovačke baštine.
„Škole, biblioteke, muzeji, univerziteti, kulturna društva i ustanove trebaju postati prostori susreta i dijaloga, a ne međusobnog udaljavanja“, jedna je od poruka dokumenta.
Protiv diskriminacije, ali i protiv prikrivanja nepravde pozivanjem na zajedništvo
U završnom dijelu obraćanja BZK – Gradsko društvo Mostar precizira svoje opredjeljenje, naglašavajući da ostaje posvećena očuvanju bošnjačkog identiteta, ali i izgradnji demokratske, cjelovite i multietničke Bosne i Hercegovine.
Svoje stavove saželi su u tri principa:
„Ne prihvatamo da se zaštita jednog naroda ostvaruje uskraćivanjem prava drugome.
Ne prihvatamo da se historijske i kulturne posebnosti koriste kao argument za institucionalno razdvajanje.
Ne prihvatamo ni da se pozivanjem na zajedništvo prikrivaju eventualne nepravde, diskriminacija ili neravnopravnost.“
U dokumentu se dodatno naglašava da odgovor na neravnopravnost ne smije biti podjela, nego više pravde, dijaloga, institucionalne odgovornosti i zajedničkog rada.
„Mostar mora biti grad u kojem će Bošnjaci, Hrvati, Srbi i svi drugi građani imati jednaku mogućnost da žive, rade, stvaraju i odlučuju o njegovoj budućnosti. Mostar ne pripada samo jednoj generaciji niti samo jednom narodu. On je zajedničko naslijeđe i zajednička odgovornost“, poručuju iz BZK – Gradskog društva Mostar.
Svoje obraćanje završavaju porukom koja predstavlja i temeljni moto cijelog dokumenta:
„Čuvajmo svoj identitet. Poštujmo identitet drugoga. Gradimo zajednički Mostar.“




