Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove (IRMCT) odbio je zahtjev Jadranka Prlića za prijevremeno puštanje na slobodu, zaključivši da težina njegovih zločina i nedovoljna rehabilitacija nadjačavaju argumente za njegovo oslobađanje.

Prlić, bivši predsjednik Vlade tzv. Hrvatske Republike Herceg-Bosne, 2013. godine osuđen je pred Haškim tribunalom na 25 godina zatvora zbog teških povreda Ženevskih konvencija, kršenja zakona i običaja ratovanja te zločina protiv čovječnosti. Presuda je potvrđena 2017. godine, a kaznu od 2019. izdržava u Velikoj Britaniji. Po međunarodnim standardima, Prlić je stekao pravo na prijevremeno puštanje u aprilu 2024. godine, nakon što je odslužio dvije trećine kazne, ali je sud procijenio da nema osnova za njegovo oslobađanje.

U odluci se naglašava da su zločini za koje je osuđen izuzetno teški, uključujući etničko čišćenje i sistemsko progonstvo Bošnjaka. Iako je tokom izdržavanja kazne pokazao dobro vladanje i javno se oglasio o svojoj odgovornosti, sud smatra da njegovi izrazi kajanja nisu dovoljno jasni niti potkrijepljeni konkretnim djelima. Udruženja žrtava oštro su se usprotivila njegovom puštanju, naglašavajući da nije iskreno izrazio kajanje. Također, sud nije pronašao izuzetne humanitarne ili zdravstvene razloge koji bi opravdali njegovo prijevremeno oslobađanje.

S obzirom na sve navedeno, sudinica IRMCT-a Graciela Gatti Santana je zaključila da Prlić ostaje u zatvoru do isteka kazne 16. avgusta 2032. godine. U odluci se navodi: “Uzimajući u obzir težinu zločina, zaštitu zajednica pogođenih njegovim djelima, odsustvo jasnog i kredibilnog izraza kajanja, kao i protivljenje žrtava, Prlić trenutno ne ispunjava uslove za prijevremeno puštanje na slobodu.”