Svečanom akademijom u Kongresnoj dvorani zgrade Vlade FBiH u Mostaru, počelo je obilježavanje 79. godišnjice oslobođenja Mostara od fašizma u Drugom svjetskom ratu.

Taj datum je, kako nam je to rekao Sead Đulić, predsjednik UABNOR-a Mostar i SABNOR-a BiH, skrajnut i zaboravljen.

– Historija nas uči, kad god smo bilo gdje u svijetu zaboravili neke stvari koje su nam se dešavale u minulom vremenu, da su se one ponovile.

Antifašistima zabranjen defile

Komentirajući to što je antifašistima, koji su danas u Mostar došli iz svih dijelova BiH, ali i cijelog regiona, zabranjen, kao i svih prethodnih godina, defile do Partizanskog spomen-groblja, Đulić je kazao:

– Dakle, ovim gradom mogu da šetaju ljudi sa najrazličitijim zastavama, obilježjima, sa onima koja su u kompletnom civiliziranom svijetu sa onu stranu zakona, mogu da se ulice zovu tako kako se zovu još uvijek, mogu da se crtaju murali presuđenim ratnim zločincima i iz onog rata, da ovaj posljednji ne spominjemo, sve može, samo oni koji baštine slobodarske ideje, ne mogu – podvukao je on.

Jasno je, nastavio je, da živimo u gradu u kojem se kreira politika koja je nasuprot antifašizma i antislobodarskih ideja.

– Ako ja u svom gradu nakon toliko godina ne mogu slobodno šetnjom sa svojim prijateljima da dođem na groblje i da položim cvijeće, to jeste fašizam. Policija kaže nismo zabranili, već predložili. Pa, o prijedlogu se razgovara, ali ako je ultimativno može samo tako, to jest, autobusima, to mogu zvati kako hoće, ali to je zabrana – kazao je Đulić.

Pravni postupci

Zbog toga će, već u ponedjeljak, kako je poručio, sa ozbiljnim advokatskim timom pokrenuti pravne postupke protiv odgovornih u MUP-u Hercegovačko-neretvanskog kantona, Policijskoj upravi Mostar, gradske i kantonalne vlasti, ali i Tužilaštva HNK, koje, pojasnio je, ništa ne poduzima da se takve stvari sankcioniraju.

– Za četiri dana je 20 mjeseci od terorističkog čina, jer to jeste terorizam, mogu ga ublažavati kako hoće, učinjenog na nacionalnom spomeniku ove države, a policija i Tužilaštvo još istražuju. Kao što istražuju i prvo miniranje 9. marta 1992. godine. Ili su nesposobni ili je politika naredila. I jedno i drugo podliježe sankcijama. Javno im poručujem, idemo u pravni obračun s njima. Oni su rak-rana ovog društva, ovog grada. Oni zapravo baštine tradicije pobijeđene 1945.godine –  istakao je Đulić.

Dodao je i to, da u cijeloj priči nijednog časa ne misli da i u tom oslobodilačkom pokretu nije bilo loših stvari, da pojedinci nisu napravili ružne stvari i da sve nije bilo idealno.

– Ali, ne možemo od drveta ne vidjeti šumu. 1945. godine je uz sve nedostatke, u ovaj grad nakon četvorogodišnje okupacije došla sloboda. Ko god zabranjuje slavljenje slobode, nije mu mjesto na slobodi – potcrtao je Đulić.