30 inicijativa provedenih u 5 gradova i općina, u razdoblju nešto dužem od šest mjeseci – tako bi se najkraće mogao sumirati projekat nazvan KLIN – Kohezija lokalnih inicijativa za razvoj zajednica. Provodi ga, u partnerstvu s Mrežom mira i kroz USAID-jev projekt Snaga lokalnog/Podrška lokalnim resursnim organizacijama, Agencija lokalne demokratije iz Mostara (LDA Mostar).

LDA Mostar je organizacija koja djeluje već 20 godina. Aktivnosti i projekti koje je upisala u svoj portfelj iz različitih su tematskih oblasti, ali uvijek iste ideje vodilje – građane potaknuti na aktivizam, a vlasti na otvorenost i spremnost na prepoznavanje i rješavanje problema i potreba u zajednici. Na tom tragu je i projekt KLIN, objašnjava nam Anesa Markin, koordinatorica projekta: „Željeli smo potaknuti lokalne zajednice da razmisle o prisutnim problemima i načinima kako ih riješiti ili prevazići, u interesu građana i građanki naravno. Uloga LDA Mostar je da zajedno s organizacijama civilnog društva i neformalnim grupama oblikuje ideje za poboljšanje životnih uslova u formu projekta, kako bi ojačali sve te organizacije da provedu projekte koji će polučiti uspjeh, koji će zaista napraviti promjenu u zajednici, ma kako velika ona bila“.

Kroz pomenutu grant šemu LDA Mostar je podržala 30 lokalnih inicijativa koje se uspješno provode širom Hercegovačko-neretvanskog kantona – u Konjicu, Jablanici, Čitluku, Čapljini i Mostaru. Tretiraju se različite teme – pitanja mladih, marginaliziranih žena, osoba s invaliditetom i teškoćama u razvoju, okoliša, javnog zdravlja, zagovaranja općenito…

Neke su već u potpunosti provedene. I to uspješno, a svaka je bila jedinstvena i drugačija od prethodne, ističe Markin: „Predstavnici udruženja koja brinu o djeci s teškoćama zajedno su s nadležnim zdravstvenim ustanovama krenuli u stvaranje održivog sistema rane intervencije; prema nadležnim institucijama Grada Mostara uskoro kreću inicijative za unaprijeđenje sigurnosti biciklista u saobraćaju i za izgradnju više kvalitetnih biciklističkih staza; u jednom je prigradskom naselju riješeno pitanje odlaganja i odvoza otpada; podržali smo oboljele od multiple skleroze u utrci koja je u Mostaru održana prvi put, a u kojoj je sudjelovalo više od 200 građana koji su željeli dati svoj obol; jedan je gradski vrtić postao bogatiji za dvorište koje će djeca i odgajatelji sigurno moći koristiti; na javnoj tribini smo otvorili temu vršnjačkog nasilja, čuli lična svjedočenja, te razmatrali kako vršnjačko nasilje spriječiti; u Čitluku je djeci s poteškoćama u razvoju pružena prilika da sudjeluju u kulturnim, muzičkim programima; u Čapljini smo za zimske dane pripremili azil za pse…“.

Neke od inicijativa dobile su svoj nastavak – podržavaju ih sad i drugi donatori, a javljaju se slična udruženja i grupe građana koje bi rado krenule u istovjetne aktivnosti. „To je pokazatelj da se uradio izvrstan posao i daje nam vjetar u leđa da nastavimo istim entuzijazmom“, kaže koordinatorica projekta kojoj nije uvijek jednostavno posložiti sve korake i poteze da provedba projekta protiče glatko. 4. oktobra se, naprimjer, mnogo toga promijenilo. „U Jablanici smo u trenutku poplava imali dvije aktivne inicijative, jedna usmjerena ka djeci, a druga ka ženama i osobama treće životne dobi. Međutim, zbog onog što su građani Jablanice proživjeli, u hodu smo mijenjali inicijative, preusmjeravali sredstva i aktivnosti“, priča Markin, ističući kako je sad, između ostalog, obnovljena jedna prostorija u udruženju žena Most, a uz pomoć grupe mladih ljudi mjesne zajednice Donja Jablanica podržano je nekoliko aktivnosti za obnovu života u toj sredini.

Te ‘grupe ljudi’ su specifikum projekta „Kohezija lokalnih inicijativa za napredak zajednica – KLIN“ . To je zapravo rijetkost – dodijeliti sredstva neformalnim grupama građana, bez da su okupljeni u registrovano udruženje. Markin klima glavom: „Nerijetko građani imaju briljantne ideje, ali ne i način za realizaciju. Pa se desi da se sve svede na razgovor ‘na kafi’ kako nešto treba raditi, ali nema ko ili kako je sve loše, a oni bi to znali bolje napraviti… LDA Mostar im je upravo zato dala priliku da svoje ideje provedu u djelo kako bi poboljšali kvalitetu života u svojoj lokalnoj zajednici“. 10 je takvih aktuelnih inicijativa. Neformalne se grupe bave onim što je njima najbliže, najvidljivije, a nije baš u najboljem stanju i reprezentativno. „Jedni su kroz školske sekcije djeci pružili priliku da ‘ožive’ teorijsko znanje o okolišu, drugi opet adaptiraju dječija igrališta i prostore za druženje mladih unutar stambenih blokova i prigradskih naselja, … Prvi put su Mostarci i Mostarke osviješteni da su oboljeli od multipla skleroze dijelom naše zajednice i da trebaju podršku i razumijevanje, pa smo zajedno sa njima i više od 200 sugrađana ‘trčali trku od 100m’,…“, nabraja Markin samo neke od građanskih inicijativa.

Ukupna vrijednost svih inicijativa i aktivnosti je 190.000 KM. Finansijski su projekt podržali Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), te Grad Mostar, ali su se i sami korisnici grantova morali pobrinuti za sufinansiranje. Način je to za osvijestiti sve sudionike u jednoj zajednici o značaju filantropije, u bh. društvu nedovoljno iskorištene. „Naši se sugrađani obično pokažu kao izvrsna filantropska zajednica kada su humanitarne akcije u pitanju, posebno ako se radi o situacijama kad je nečiji život doveden u pitanje. I zaista od toga nema ničeg vrijednijeg. Međutim, podrška poboljšanju uslova života u jednoj zajednici – o tome se nedovoljno razmišlja, to se premalo promoviše. A samo po sebi doprinijelo bi manjem broju humanitarnih filantropskih inicijativa jer bi poboljšalo standard života ljudi. Privatni sektor je izoliran i slabo obaviješten o aktivnostima nevladinog sektora, obje su strane krive za to. Trebali bi, zajedno s javnim, biti partneri u nakani da unaprijeđuju stanje u svojim lokalnim zajednicama. Pojednici filantropi dijelom su sva tri nabrojana sektora, a puno veći rezultati bi bili kada bi zajedno radili“, objašnjava koordinatorica projekta KLIN Anesa Markin, napominjući kako filantropija ne znači nužno davanje u novcu, već kako je volonterizam i učešće bez naknade u bilo kojem obliku filantropija koja bi se mnogo više trebala promovisati. Kroz provedbu inicijativa u sklopu projekta KLIN, u nekoliko je navrata bilo filantropskih aktivnosti, odnosno prikupljanja sredstava u cilju pomoći određenoj grupi, koje su imale odličan odziv, koje su pokazale da građani imaju sluha jedni za druge, ali da se takve aktivnosti premalo potiču.

„Naše malo je nekome mnogo, i toga moramo biti svjesni“, poručuje Markin, te najavljuje još mnogo itekako značajnih i zanimljivih aktivnosti u razdoblju pred nama: „Čeka nas glasna inicijativa o potrebama ljudi sa fizičkim poteškoćama, sajam slastica koje prave žene kako bi promovisale našu kulturu i običaje, izložba umjetničkih radova žena koje su svoj talenat otkrile u trećoj životnoj dobi, mjuzikl za mlade i hackaton za studente,… Pozivamo sugrađane da prate objave o aktivnostima kako bi bili u toku, a pozivamo ih i da probude uspavane filantrope u sebi. Sve su inicijative nastale kao potreba u lokalnim zajednicama. Naše je da ih pratimo i aktivno sudjelujemo da nam 2025. bude još ljepša“.