„Božić je pronalazak istinskog mira. Nema razlike između katoličkih i pravoslavnih crkava o Božiću jer je evanđelje potpuno isto“, rekao je na pravoslavni Božić u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović. Dodao je kako Bog postaje čovjekom i dolazi među ljude s osnovnom porukom, a ona je jednakost među ljudima. Objavio je kako se razlike u dogmi među katolicima i pravoslavcima najčešće ogledaju u vanjštini, poput ženidbe svećenika, nošenja brade i slično. „Dogmatski smo zaista jedna crkva“, kazao je iguman Danilo i dodao kako su razlike u ishođenju Duha Svetoga, oko Gospina začeća i uznesenja na nebo.
Rekao je kako je imao sreću i bio u obnovljenoj pariškoj katedrali Notre-Dame na božićnoj misi polnoćki. Istaknuo je kako crkva ima više svjetlosti, da je lijepa te da je imao poseban doživljaj.
Kazao je kako je odnos između Srba i Hrvata u Hercegovini najzdraviji. Objasnio je kako su Srbi i Hrvati manje ratovali u Hercegovini nego na drugim mjestima. „No ključno je da su se dobri ljudi iz pravoslavne i katoličke crkve potrudili stvoriti odnose i to je ključno. Vjerski lideri koji kažu da ne mogu raditi zbog naroda, to nije istina. Narod nije za sukobe i podjele. Narod se raduje svakom naporu i gestu ujedinjenja“, poručio je iguman Danilo. Naglasio je kako je međureligijski dijalog nešto što je sveto, potrebno i neminovno. „Bog nas poziva na jedinstvo, nismo mi to izmislili.“
Rekao je kako su Gospina ukazanja kršćanski fenomen, ne samo za katolike nego i za pravoslavce. „Poštujemo Bogorodicu i uzdamo se u njenu majčinsku molitvu“, kazao je iguman Danilo i dodao kako nema pravo ni kapacitet da govori o Gospinim ukazanjima u Međugorju, ali da ga to mjesto fascinira jer odiše molitvom. „To je mjesto koje posjećuje Bog.“
Kazao je kako je u BiH preko 80 posto vjernika, a ipak ima mržnje, nevolja i netrpeljivosti. „To je zbog fenomena etnoreligioznosti koji se događa u regiji, ne mora značiti da im je vjera primarna, nego je to nacionalni identitet koji se izjašnjava s vjerom.“
Naglasio je kako bi trebala biti veća zastupljenost Srba u institucijama gdje su ta mjesta zagarantirana Ustavom BiH. „I prava radnika su jako bitna, spominju se i u Bibliji i u Starom zavjetu. Onaj tko zakida plaću radniku ne može biti vjernik i misliti da će imati Božji blagoslov za posao koji radi.“
Komentirao je i prosvjede studenata u Vojvodini. „Imamo nemire u Srbiji, bunt omladine za pravdom i to je nešto što nam daje nadu da ipak postoji kritična masa koja pokreće ljude da reagiraju. To nama u BiH fali, fali da netko iskaže svoje nezadovoljstvo na jedan normalan i pristojan način. To je nešto što su tekovine demokratske Europe“, kazao je iguman Danilo.
Kazao je kako je manastir Žitomislić sagrađen 1566. godine te da se na njemu vidi utjecaj pravoslavne, katoličke i islamske kulture. „Manastir tada postaje začetnik duhovnih i kulturnih centara pravoslavnih Srba na ovom prostoru“, rekao je iguman Danilo i dodao kako Muzej Žitomislić posjeduje najstariju rukopisnu knjigu iz 14. stoljeća te ikonu Bogorodice iz 16. stoljeća. „To je bogata riznica koja svjedoči o vjekovnom postojanju koje je zasnovano na međusobnom sažimanju kultura i jezika koji su neizostavni i uvijek se isprepliću.“
O razlikama u dogmama među katolicima i pravoslavcima, agnosticima, ateistima, Sabornoj crkvi Svete Trojice u Mostaru, Hercegovcima i Vojvođanima, Aleksi Šantiću te o tome kako je odlučio postati monah više u videu emisije Kompas.
(pogled.ba)
