Hercegovačko-neretvanski kanton posljednjih godina intenzivira aktivnosti na uređenju turističkog tržišta, a jedan od ključnih elemenata reforme je ciljano usmjeravanje inspekcijskih kontrola prema subjektima kod kojih postoje pokazatelji nepravilnosti.
Prema podacima Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK, nakon ciljanih kontrola tržišnih i turističko-ugostiteljskih inspektora, obveznici su tokom 2024. i 2025. godine na račun Turističke zajednice HNK uplatili ukupno 2.105.985,67 KM po osnovu članarine i boravišne takse.
Više prekršajnih naloga uz gotovo isti broj kontrola
Promjena pristupa posebno je vidljiva u 2024. godini. Tržišni inspektori Ministarstva tada su izdali 103 prekršajna naloga, dok ih je godinu ranije bilo 20. Turističko-ugostiteljski inspektori izdali su 106 naloga, u odnosu na 62 iz 2023. godine.
Tokom turističke sezone 2024. godine četiri kantonalna tržišna i turističko-ugostiteljska inspektora, zajedno sa 18 inspektora iz gradova i općina, izvršili su 662 inspekcijska pregleda.
Kontrolisano je, između ostalog, da li subjekti posluju uz potrebna odobrenja, izdaju račune, uredno prijavljuju goste te obračunavaju i uplaćuju članarine turističkim zajednicama i boravišnu taksu.
Od ukupno 662 kontrole, kantonalni tržišni i turističko-ugostiteljski inspektori obavili su 282 pregleda, odnosno 43 posto. Nakon njihovog postupanja naplaćeno je 938.898,06 KM, što predstavlja 73 posto ukupno prikupljenog iznosa u toj zajedničkoj akciji.
U dvije godine prikupljeno više od dva miliona KM
Na godišnjem nivou, nakon postupanja tržišnih inspektora Ministarstva, u 2024. godini uplaćeno je 869.385,94 KM članarine turističkim zajednicama, dok je nakon nadzora turističko-ugostiteljskih inspektora uplaćeno još 220.326,92 KM boravišne takse.
U 2025. godini prikupljeno je dodatnih 759.862,97 KM članarine i 256.409,84 KM boravišne takse, odnosno ukupno 1.016.272,81 KM.
Ministarstvo navodi da je ovaj rezultat ostvaren iako su tokom većeg dijela 2025. godine na terenu radila samo dva turističko-ugostiteljska inspektora.
Fokus na sivu ekonomiju i neregistrovani smještaj
Cilj inspekcijskog nadzora, kako ističu iz Ministarstva, nije samo kažnjavanje, već prije svega uvođenje poslovanja u zakonske okvire i stvaranje jednakih uslova za sve pružaoce turističkih usluga.
Poseban problem predstavlja smještaj koji se nudi izvan sistema, jer takvi pružaoci ne podliježu istim obavezama kao registrovani objekti. Time se stvara nelojalna konkurencija prema onima koji uredno plaćaju poreze, članarine i boravišne takse.
Tokom kontrola u 2024. godini 227 subjekata u potpunosti je postupilo po naloženim mjerama, dok su u slučajevima potpunog rada bez potrebnog odobrenja izricane zabrane rada i novčane kazne.
Podaci iz registara pomažu inspektorima
Ministarstvo je uvezivanje inspekcijskog nadzora s digitalnim evidencijama postavilo kao važan dio reforme turističkog sektora. Obavezna elektronska prijava gostiju putem sistema Prijava.ba omogućava poređenje podataka o registrovanim objektima i stvarnom turističkom prometu.
Na taj način moguće je izdvojiti objekte koji oglašavaju smještaj na online platformama, a nisu u službenim registrima, registrovane pružaoce koji nisu uključeni u sistem elektronske prijave gostiju, kao i slučajeve kod kojih postoje odstupanja u prijavljenom prometu ili neizmirenim obavezama. Samo neslaganje podataka, naglašavaju iz Ministarstva, ne predstavlja automatski dokaz prekršaja, ali može biti osnov za ciljanu kontrolu.
Ministarstvo je najavilo da će se ovakav pristup nastaviti i tokom 2026. godine, uz saradnju sa gradskim i općinskim inspekcijama.
Resorni ministar Emil Balavac poručio je da cilj nije što veći broj izdatih naloga, već da svaki objekat koji pruža usluge smještaja bude registrovan, da se gosti uredno prijavljuju i da se propisane takse uplaćuju.
Reforma inspekcijskog nadzora dio je šireg procesa uređenja turističkog sektora HNK, koji uključuje digitalizaciju prijave gostiju, sređivanje evidencija, reformu boravišne takse i unapređenje sistema kategorizacije smještajnih objekata
