Poljoprivrednici, ali i naučna zajednica sve glasnije upozoravaju na prodiranje morske vode u dolinu Neretve. Tako je prije 15-tak godina utvrđena velika prisutnost morske vode od ušća rijeke Neretve u susjednoj Hrvatskoj sve do naselja na čapljinskom području.

Međutim, stalna mjerenja i istraživanja na bušotinama koje služe za navodnjavanje voća i povrća u tim krajevima pokazuju da dolazi do povećanja saliniteta na pojedinim lokacijama.

– Na nekim mjestima je utvrđeno takvo zaslanjivanje da je jednostavno postalo neuvjetno za poljoprivrednu proizvodnju, a tendencija je takva da je zaslanjenje u porastu. Jednostavno, situacija ne izgleda nimalo dobro, pogotovo, kada je riječ o projektu „Gornji horizonti“ i gradnji hidroelektrana na gornjem toku rijeke Neretve-kaže nam Marijan Brajković, predsjednik Poljoprivredne zadruge „Matica“ u Višićima kod Čapljine.

Zanimljivo je da je u naseljima Gnjilišta i Klepci, kako naglašava, salinitet izraženiji u odnosu na Višiće.

-To je nelogično, jer su ta naselja uzvodnije i razlozi za to su nama nepoznat, moguće je da je to pitanje podzemnih vodotokova kao posljedica svih negativnih utjecaja. Zato su neophodna istraživanja i sistemski odgovori, jer se prodiranje morske vode ne zaustavlja- zabrinut je Brajković.

Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Hercegovačko-neretvanskog kantona su kazali da od 1.septembra učestvuju u projektu MoWaCLIM S ciljem uspostavljanja sistema prikupljanja i praćenja podataka o utjecaju zaslanjenja donjeg toka Neretve i njezinih pritoka na kvalitetu voda, poljoprivredne kulture i biološku raznolikost delte Neretve.

– U okviru trogodišnje provedbe projekta, bh. i hrvatski partneri istražiti će uzročno-posljedične veze između kvalitete i kvantitete voda i poljoprivredne proizvodnje u uvjetima intenziviranja negativnih posljedica klimatskih promjena u obalnim i priobalnim područjima te razviti specifične sisteme monitoringa zaslanjivanja – rečeno je iz Ministarstva.

Riječ je o projektu koji se realizira INTERREG VI-A IPA programa. Vodeći partner projekta, čija je vrijednost 1,5 miliona eura, od čega su bespovratna EU sredstva gotovo 1,3 miliona eura je Dubrovačko-neretvanska županija.

Podsjetimo, u protekli petak se federalna ministrica okoliša i turizma, Nasiha Pozder susrela s gradonačelnikom Opuzena, Ivanom Matagom koji je inicirao sastanak zabrinut na mogući utjecaj izgradnje hidrocentrala u okviru projekta „Gornji horizonti“ na tok Neretve i okoline.

(avaz)