Federalni ministar trgovine Amir Hasičević rekao je kako je ostalo 60 dana javne rasprave i da će se tom prilikom saslušati sve zainteresirane strane te razmotriti osnovna pitanja vezana za rješavanje pitanja koja su regulirana Zakonom o unutarnjoj trgovini FBiH.

Neradna nedjelja

– Čitav zakon je nekako „upao“ u okvir priče o neradnoj nedjelji. Svakodnevno dobivamo na desetine mailova, neke razmatramo, na neke odgovaramo, za neke imamo različite stavove. Javna rasprava bi doprinjela boljem razumijevanju određenih odredbi, a ovim zakonom je definirano jako puno bitnih stvari. Radi se na novom zakonu koji treba zamijeniti stari zakon o unutarnjoj trgovini koji je poprilično arhaičan i nadamo se da ćemo u ovoj javnoj raspravi dobiti dobre primjedbe i sugestije te ćemo zajednički doći do cilja, a to je funkcionalan i provediv zakon – kazao je federalni ministar.

Otkrio je i što su bili neki od razlozloga donošenja ovog zakona.

– Do sada je, što se tiče same neradne nedjelje, to pitanje bilo riješeno prema postojećem zakonu i to su radile lokalne zajednice što je postalo jedan veliki problem, kako zaposlenima, tako i trgovačkim lancima. Npr. u Mostaru je ta praksa zaživjela, dok u nekim drugim gradovima nije. To je onda pravilo određene probleme, dovelo je neke radnike koji rade u istom poduzeću u diskriminatoran položaj. Razgovarali smo sa Sindikatom trgovačkih radnika, koji se uz peticiju i druge način nastojao izboriti za tu neradnu nedjelju, razgovarali smo i sa poslodavcima koji su više nego spremni te su pristali na jedno takvo zakonsko rješenja, a njihov motiv je bio i taj da se to riješi na razini Federacije kako bi imali jedinstvena rješenja – izjavio je Hasičević.

Dodao je kako zakon ima i socijalni efekt i zašto je nedjelja „uzeta“ kao neradni dan.

– Dosta uslužnih i javnih institucija ne radi nedjeljom, pokazalo se da (pre)opterećenje radnika tijekom sedam dana prouzrokuje samo pad produktivnosti. Nedjelja se nametnula kao logičan izbor. Napravili smo i analize, uzeli smo Mostar, Bijeljinu kao pogranično područje, ostale velike trgovačke lance i mjerili njihove promete. O padu prometa nema uopće govora, čak se vidi da se promet od nedjelje preraspodijelio na subotu i ponedjeljak, a slično je i u susjednoj Hrvatskoj – ističe federalni ministar trgovine.

U Hrvatskoj novi Zakon o trgovini dozvoljava 16 radnih nedjelja, a ministar je dao odgovor hoće li to biti slučaj i u FBiH.

– Razmatrali smo poprilično ozbiljno tu opciju, ali smo uzeli u obzir uređenje Federacije, deset županija, mnoštvo općina i gradova i tu administracija predstavlja kamen spoticanja. To bi bila prevelika komplikacija i napravio bi se kaos, svi nedjeljom, osim izuzetaka, ne radimo – poručio je.

Osvrnuo se i na primjedbe kako je ugroženo pravo na rad.

– Ne! To je zamjena teza i oni koji ne poznaju legislativu mogu tako reći, mi reguliramo tržište, trgovine i u okviru tih regulacija kontroliramo radno vrijeme objekata. Naravno, time će određeni radnici biti obuhvaćeni da neće raditi kad im je objekt zatvoren. Možemo pričati i o ugostiteljskim objektima koji imaju određeno vrijeme do kada mogu raditi, a i tu smo odradili određene izuzetke kao i ovdje – poručio je federalni ministar.

Potvrdio je kako će u zakonu biti i izuzetaka.

– Postoje određeni izuzetci o kojima će biti raspravljano, a to su pekarnice, suvenirnice, cvjećare i trgovine unutar aerodroma, željezničkih i autobusnih kolodvora, moramo imati izuzetke. Omogućili smo i da nedjeljom život funkcionira  u nekim osnovnim normama. Imamo intenciju da nedjelja bude dan za obitelj – naglašava Hasičević.

Izuzetak bi, osim gore navedenih, dobili i prodajni objekti koji se nalaze unutar bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova priroda, groblja i specijaliziranih trgovina za prodaju na grobljima.

Neradna nedjelja i ‘monopol’ benzinskih crpki

Tijekom ranije rasprave pri usvajanju Nacrta zastupnici su se dotakli i izuzetka trgovina na benzinskim crpkama.

– Pratili smo situaciju i praksu u Hrvatskoj, gdje je isto otvoreno to famozno pitanje rada benzinskih crpki. Priča se kako će benzinske crpke zamijeniti trgovačke lance. Neće. Mi smo u ovom zakonu jasno definirali sadržaj i asortiman roba koji je jasno preciziran. Riječ je o sitnim prehrambenim proizvodima u industrijskom pakiranju koji se mogu konzumirati bez dodatne termičke obrade – pojašnjava Hasičević.

Dodaje kako se ovim zakonom želi napraviti harmonizacija na tržištu Federacije.

– Neće biti moguće naći se u povlaštenom položaju, zakon se odnosi na cjelokupan teritorij FBiH. Što se tiče pumpi, inspekcije su na terenu i mi imamo svakodnevne informacije. Brašno i ulje npr. se neće moći prodavati na pumpama. Na nekim benzinskim crpkama imate gastro odjele koji su registrirani posebno, zasebni su ugostiteljski objekti i imaju svoju fiskalnu kasu, oni potpadaju pod ugostiteljstvo i imaju puno pravo da vam npr. prodaju sendviče, kroasane i ostala peciva koja su predviđena u ugostiteljskim radnjama. Imamo informacije da su pojedine benzinske crpke počele pripremati objekte od 500 kvadrata prodajnog prostora. Oni su prema ovom zakonu smatraju marketima i na njih će se odnositi zabrana rada nedjeljom – izjavio je Hasičević.

Socijalni efekti zakona

U zakonu se spominje i samposlužno točenje goriva, koje bi po riječima ministra moglo dovesti do smanjenja cijena.

– Zbog nedostatka radne snage to je postala prijeka potreba, a prema prognozama i razgovorima s udruženjima distributera naftnih derivata moguće je da bi to dovelo do pojeftinjenja cijena. Njima će se smanjiti troškovi i to će biti opcionalno da se na benzinskim crpkama npr. smanji broj radnika u drugoj smjeni i gdje će biti dozvoljeno samoposlužno točenje goriva. Tu imamo i jedan problem budući da postoji jedan stari pravilnik iz SFRJ o rukovanju opasnim i zapaljivim materijama koji je to zabranjivao, ali vjerujem da ćemo i to riješiti. Tu onda imamo dva modela, jedan je samoposlužno točenje goriva kupac sam toči i onda to plati na prodajnom mjestu na benzinskoj crpki, a drugi model je potpuno automatizirano točenje gdje će se moći platiti kreditnom karticom bez da se ulazi u sami objekt. Bio sam nedavno u Italiji gdje je cijena goriva 1,86 eura ukoliko sami sebi točite, a 2,15 je ako vam toči uposleni radnik. To je jedna svjetska praksa – otkriva federalni ministar.

Zakon bi trebao dovesti i do energetskih ušteda.

– U analizama koje smo radili, nalazimo se u kritičnoj energetskoj situaciji gdje je energent danas najveće bogatstvo. Napravili smo analizu i potvrdili smo da ćemo uspjeti smanjiti troškove hlađenje i grijanje u velikim prodajnim objektima, koji su enormno veliki potrošači. Kalkulacija kod trgovca funkcionira na taj način da ako su manji troškovi s istim postotkom marže, bit će nam manje cijene. Nadam se da ćemo se i na ovaj način boriti s poskupljenjem cijena – smatra Hasičević.

Federalni ministar naglašava da je zakon sveobuhvatan i da će se gledati podzakonskim aktima riješiti što više spornih pitanja.

– Također, pokušali smo zaštiti i identitet i integritet zaposlenih u trgovinama, dosad je bilo da na pločicama piše ime i prezime osoba koje rade, tako da je bilo svakakvih slučajeva zloupotrebe. Po novom zakonu smo predvidjeli da se zaštiti identitet radnika, na način možda da to bude ime ili funkcija s brojem, ne bih da dehumaniziramo ljude, ali to smo učinili kako bi ih zaštitili od mogućeg nasilja na društvenim mrežama i ostalih sličnih scenarija – nabraja Hasičević.

Zakonom bi se išlo i na zaokruživanje cijena.

– Razgovarali smo bukvalno o jednom pfeningu. Pokazalo se da ovo uredba o zaokruživanju cijena na najmanju monetarnu jedinicu, a to je pet pfeninga nije dobra, jer kad dođe do povećanja troškova, odnosno povećanje nabavne cijene od pfeninga, donijeto je poskupljenje od pet pfeninga zato što trgovcima nije ostavljena mogućnost povećanja cijene samo za pfening. To smo odlučili riješiti na način da će se zaokružiti račun i to samo prilikom gotovinskog plaćanja. Ne može vam netko vratiti pfening ili dva u ostatku, tj. kusuru – mišljenja je Hasičević.

Federalni ministar trgovine je na kraju potvrdio kako su u pripremi i drugi zakoni za koje se nada da će pomoći svima u Federaciji i kojima će se uvesti red, posebno vezano za trgovinu.

– Pripremamo i druge zakone kao što su novi zakon o intervencijama na tržištu, zakon o zaštiti potrošača, kao i zakon o e-trgovini kojima ćemo pokušati uvest red – zaključio je Hasičević.

Kazne i do 30 000 KM

Stručni savjetnik u Federalnom ministarstvu trgovine Stjepan Buconjić odgovorio je na pitanje kolike su predviđene kazne ako bi se netko „oglušio“ o Zakon o unutarnjoj trgovini kada se isti usvoji.

– Što se tiče kazni, one su propisane i usklađene s Zakonom o prekršajima. Kreću se u rasponu od 5.000 do 15.000 KM, čak i do 30.000 KM, ovisi o tome koji se članak zakona prekrši. To vrijedi i za pravna lica i za odgovorna lica unutar pravnog lica – potvrdio je Buconjić.

Nacrtom zakona o unutarnjoj trgovini, između ostalog, uređuju se uvjeti i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, preciziraju prava i obaveze trgovaca, oblici trgovine, način formiranja i isticanja cijena, otvara se mogućnost za elektronsku trgovačku evidenciju, kao i praćenja trgovine i tržišta, propisuju se pravila za one koji se bave e-trgovinom, kao i mjere zabrane nepoštenog trgovanja, nadzor i upravne mjere, kao i upravni i inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona.

(pogled.ba)