Na skupu „Stanje sigurnosti u HNK: Izazovi i perspektive“, u organizaciji Narodnog evropskog saveza, razgovarano je o pravnoj sigurnosti, ravnopravnosti u institucijama i kadrovskim problemima u sigurnosnom aparatu. Učesnici su poručili da se povjerenje građana može vratiti samo dosljednom primjenom zakona, transparentnim zapošljavanjem i radom institucija bez političkih pritisaka.
Semir Drljević Lovac, ratni komandant odbrane Mostara, dobitnik priznanja Zlatni ljiljan te osnivač i predsjednik Prve mostarske partije, ocijenio je da su političke odluke ozbiljno narušile nacionalni balans na rukovodećim pozicijama u sigurnosnom aparatu HNK. Poručio je da politika mora pronaći zakonit način da se otkloni nastala neravnopravnost i vrati povjerenje građana u sigurnosne institucije.
Šefkija Džiho učestvovao je u uspostavljanju MUP-a HNK, a obavljao je dužnosti zamjenika ministra i ministra unutrašnjih poslova te guvernera Kantona. Postavio je pitanje kako vratiti ravnopravnu zastupljenost na rukovodećim funkcijama u institucijama HNK, posebno u MUP-u i cijelom sigurnosnom aparatu. Istakao je da se pri imenovanjima i napredovanjima moraju poštovati zakon, stručnost i načelo ravnopravnosti.
Emir Tanović je diplomirani pravnik i glavni inspektor Granične policije BiH, s iskustvom u strateškom planiranju, rukovođenju i obuci kadrova. Obavljao je i dužnost predsjednika Sindikata Granične policije BiH. Ukazao je na loše strateško planiranje kadrova u sigurnosnom aparatu HNK, posebno na nedovoljnu zastupljenost bošnjačkih kadrova. Predložio je plansko popunjavanje radnih mjesta u skladu s ustavnim načelima, uz prijem kandidata na osnovu znanja, sposobnosti i vještina. Založio se za izmjene zakona koje bi omogućile digitalizaciju i modernizaciju prijema kadeta.
Prof. dr. Nurko Pobrić je profesor ustavnog prava, autor udžbenika iz te oblasti i dugogodišnji sudija Kantonalnog suda u Mostaru. Govoreći o Ustavu i Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, istakao je da su sloboda i sigurnost neraskidivo povezane. Građani se, poručio je, mogu osjećati slobodno samo uz snažne institucije koje zakon provode jednako prema svima, bez diskriminacije i političkog pritiska.
Pobrić je otvorio i pitanje posljedica političke saradnje Dragana Čovića i Milorada Dodika po HNK, kao i pravnog statusa naziva „Herceg-Bosna“ u imenima pojedinih institucija. Ukazao je na potrebu da nadležni preispitaju te nazive i utvrde postupak njihovog usklađivanja s ustavnim poretkom.
Prof. dr. Humačkić predložio je primjenu načela presude Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine u propisima iz nadležnosti HNK, kako bi se uklanjale diskriminatorne prepreke za pristup funkcijama u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti. Insistirao je i na usklađivanju zakonodavnog okvira koji se odnosi na MUP HNK s evropskim standardima i principima.
Zaključci skupa:
1. Bošnjaci u Hercegovini ne smiju biti građani drugog reda. Podršku treba dati novoizabranim političkim predstavnicima koji imaju kapacitet, iskustvo i hrabrost da se u Skupštini HNK i drugim zakonodavnim tijelima izbore za ravnopravnost Bošnjaka. Oni moraju odlučno zastupati interese građana i suprotstaviti se političkim ciljevima HDZ-a koji Hercegovinu tretiraju kao ratni plijen.
2. Vratiti ravnopravnost u sigurnosni aparat. Zatražiti pregled zastupljenosti na rukovodećim pozicijama u MUP-u HNK i drugim sigurnosnim institucijama te, na osnovu utvrđenog stanja, predložiti zakonite mjere za otklanjanje neravnopravnosti.
3. Planski zapošljavati i modernizirati prijem kadeta. Donijeti dugoročni plan razvoja kadrova i pokrenuti izmjene propisa koje će omogućiti digitalan, transparentan i provjerljiv postupak prijema, zasnovan na znanju, sposobnostima i vještinama kandidata.
4. Uskladiti propise HNK s evropskim principima. Preispitati zakonodavni okvir koji se odnosi na MUP HNK i predložiti njegovo usklađivanje s evropskim standardima. U kantonalnim propisima primijeniti načela presude Sejdić i Finci radi uklanjanja diskriminatornih prepreka za pristup javnim funkcijama.
5. Preispitati nazive institucija. Zatražiti pravnu analizu upotrebe naziva „Herceg-Bosna“ u imenima institucija i pokrenuti postupke usklađivanja tamo gdje se utvrdi nesaglasnost s važećim pravnim poretkom.
6. Zaštititi nezavisnost institucija. Sigurnosne institucije moraju provoditi zakon bez političkih pritisaka i jednako štititi prava svih građana HNK.
