Turizam u Bosni i Hercegovini ima značajan razvojni potencijal, ali se istovremeno suočava s izazovima poput sezonalnosti, nedovoljne digitalizacije i ovisnosti o stranim rezervacijskim platformama. Umjetna inteligencija (AI) predstavlja suvremeni alat koji može unaprijediti kvalitetu turističkih usluga, povećati učinkovitost poslovanja i omogućiti bolje upravljanje destinacijama. Cilj ovog rada je prikazati konkretne primjene AI alata u turizmu BiH i njihov doprinos razvoju sektora.
O TURIZMU, UMJETNOJ INTELIGENCIJI I FILMU KAO SUVREMENOM ALATU PROMOCIJE HERCEGOVINE
Prof. dr. sc. Božo Vukoja jedan je od rijetkih domaćih stručnjaka koji razvoj turizma promatra interdisciplinarno, povezujući financije, forenzičku reviziju i umjetnu inteligenciju s konkretnim promotivnim alatima. Autor je više od 150 znanstvenih i stručnih radova te sedam knjiga iz područja suvremenih financija, a posebno se ističe njegov znanstveni doprinos području forenzičke revizije, gdje je među prvima u regiji istraživao primjenu umjetne inteligencije. Takav spoj znanosti, tehnologije i prakse daje dodatnu težinu njegovim stavovima o potrebi strateškog, podatkovno utemeljenog i tehnološki osviještenog razvoja turizma u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na Hercegovinu.
Nedavno ste osvojili treću nagradu na međunarodnom festivalu turističkog filma za film „Hercegovina – turistički potencijali i mogućnosti“. Kako je nastao ovaj uspjeh?
Prije svega, važno je naglasiti da ovo nije moj prvi nagrađeni film, već osmi koji je do sada dobio međunarodno priznanje. To potvrđuje kontinuitet, iskustvo i ozbiljan pristup ovakvim projektima. U ovom filmu imao sam ulogu producenta, dok su kompletnu realizaciju – od snimanja do montaže i postprodukcije – uradili vrhunski profesionalci iz Studija Joker iz Mostara, tim s dugogodišnjim iskustvom i najsuvremenijom opremom.
Od samog početka jasno smo definirali cilj: ako se natječemo na međunarodnoj razini, tada film mora biti realiziran na najvišoj profesionalnoj razini. Nije bilo prostora za improvizacije. U projekt su uloženi znanje, iskustvo i emocija, ali i snažan timski rad, jer su sve ideje prolazile zajedničke analize i korekcije. Uz to, korišteni su suvremeni digitalni alati i analitički pristup planiranju sadržaja, što je omogućilo da film bude istodobno emotivan, informativan i tržišno učinkovit. Kada se takav pristup spoji s iskrenom ljubavlju prema Hercegovini, rezultat ne može izostati, što je potvrdila i nagrada u konkurenciji gotovo 500 filmova iz 139 zemalja.
Film je podržalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma. Koliko vam je ta podrška značila i što ste još realizirali uz sam film?
Podrška Federalnog ministarstva okoliša i turizma, kao i osobna podrška ministrice dr. Pozder i njezina tima, bila je iznimno važna. Iako financijski iznos nije bio velik, bio je pravovremen i jasno usmjeren na promociju turizma, što danas ima posebnu težinu.
Ta podrška omogućila nam je da film dovedemo do završne profesionalne razine, ali i da projekt proširimo. Uz film smo realizirali kompletan promotivni set koji uključuje brošuru „Hercegovina“ te kalendar „Hercegovina u oku ptice“, s atraktivnim dron snimkama ključnih turističkih destinacija. Ovaj integrirani promotivni paket predstavlja suvremeni marketinški alat koji se, uz primjenu digitalnih platformi i analitike, može učinkovito koristiti na međunarodnim sajmovima, prezentacijama i poslovnim susretima.
Dugogodišnji ste član nevladine udruge Teledom Grude i bivši dopredsjednik Turističke zajednice FBiH. Kako danas gledate na ukidanje te institucije i model parcijalne promocije turizma?
Kroz više od 22 godine djelovanja u nevladinoj udruzi Teledom Grude, ali i gotovo 16 godina rada u Turističkoj zajednici Federacije BiH, imao sam priliku sagledati turizam iz strateške i institucionalne perspektive. Ukidanje Turističke zajednice FBiH smatram ozbiljnom pogreškom.
Turizam dugoročno ne može funkcionirati bez krovne institucije koja koordinira aktivnosti, planira razvoj i predstavlja državu kao jedinstvenu destinaciju. Na međunarodnim sajmovima turizma nastupaju države, a ne pojedine općine, kantoni ili regije. Parcijalna promocija razbija identitet zemlje i slabi njezin međunarodni nastup. Bosna i Hercegovina je mala, ali izuzetno raznolika, i upravo tu raznolikost treba objediniti i strateški, suvremenim alatima prezentirati svijetu.
Umjetna inteligencija sve više ulazi u sve segmente društva, pa i turizam. Kakvu ulogu u tome vidite i treba li Bosna i Hercegovina pratiti te trendove?
Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji se turizam planira, promovira i doživljava. Personalizirane preporuke, pametne turističke platforme, virtualni vodiči i analiza ponašanja gostiju postaju standard u suvremenom turizmu. Bosna i Hercegovina mora pratiti te trendove, ali uz jasno definiranu strategiju.
AI ne treba zamijeniti autentičnost destinacije, nego je dodatno istaknuti i učiniti dostupnijom. Ako se pravilno koristi, umjetna inteligencija može pomoći i manjim destinacijama da postanu vidljive i konkurentne na globalnom tržištu. Turizam budućnosti je spoj tehnologije i emocije – a emociju, identitet i autentičnost mi već imamo.
Možete li tu ulogu malo bolje objasniti našim čitateljima ?
Koji su to alati umjetne inteligencije koji se mogu koristiti na koji način i navsti primjere .
Umjetna inteligencija već sada mijenja način na koji se turizam planira, prodaje i naplaćuje. Bosna i Hercegovina ima priliku preskočiti klasične faze digitalizacije i direktno uvesti AI alate za promociju destinacija, direktne rezervacije, automatizirana plaćanja i upravljanje turističkim tokovima. Korištenjem rješenja poput ChatGPT-a, Amadeusa, AI booking enginea i Stripe platforme, domaći turizam može smanjiti ovisnost o skupim posrednicima, povećati transparentnost i ostvariti veće prihode uz bolju uslugu gostima.Turizam u Bosni i Hercegovini godinama se oslanja na strane platforme, ručne procese i posrednike s visokim provizijama. Istovremeno, globalno tržište ulazi u novu fazu – turizam vođen umjetnom inteligencijom.
AI agenti danas planiraju putovanja, uspoređuju cijene, rezerviraju smještaj i izvršavaju plaćanja bez potrebe za klasičnim pretraživanjem interneta. Za BiH to nije prijetnja, nego razvojna prečica: prilika da se mali pružatelji usluga izjednače s velikim lancima, a država
Najčešći AI alati u turizmu:
- AI asistenti kao digitalni turistički vodiči
Konverzacijski AI alati, poput ChatGPT, sve se češće koriste u turizmu kao digitalni vodiči dostupni 24 sata dnevno. Njihova osnovna funkcija je pružanje brzih i personaliziranih informacija turistima.
U kontekstu Bosne i Hercegovine, AI asistenti mogu služiti kao virtualni vodiči za najvažnije destinacije te omogućiti komunikaciju na više stranih jezika. Oni nude preporuke smještaja, restorana i aktivnosti prema interesima i budžetu gosta, čime se poboljšava korisničko iskustvo i smanjuje potreba za klasičnim turističkim informativnim uredima.
- AI analitika u planiranju turizma
Napredni analitički sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji, poput rješenja tvrtke Amadeus, omogućuju obradu velikih količina podataka o putovanjima i turističkoj potražnji.
U Bosni i Hercegovini takvi sustavi mogu pomoći u predviđanju dolazaka turista, analizi sezonalnosti te optimizaciji cijena smještaja i prijevoza. Na temelju tih podataka turističke zajednice i hoteli mogu donositi kvalitetnije odluke o promociji, investicijama i razvoju infrastrukture.
- AI booking sustavi i direktne rezervacije
AI booking engine omogućuje direktnu komunikaciju između gosta i pružatelja smještaja bez posrednika. Umjesto klasičnih rezervacijskih obrazaca, gost putem razgovora s AI sustavom dobiva informacije o dostupnosti i potvrđuje rezervaciju.
Za turizam BiH ovakav pristup ima poseban značaj jer smanjuje ovisnost o međunarodnim platformama, povećava prihode malih i obiteljskih objekata te potiče razvoj seoskog i eko-turizma.
- Digitalna plaćanja i fiskalna transparentnost
Primjena AI podržanih platnih sustava, poput platforme Stripe, omogućuje sigurnija i brža online plaćanja, automatsku konverziju valuta i izdavanje digitalnih računa.
U turizmu Bosne i Hercegovine to doprinosi smanjenju administrativnih troškova, povećanju transparentnosti poslovanja i smanjenju sive ekonomije, što je važno i za privatni i za javni sektor.
- AI u javnom upravljanju turizmom
Umjetna inteligencija može imati važnu ulogu i u radu javnih institucija. Analizom turističkih tokova i opterećenja destinacija AI omogućuje bolje upravljanje gužvama, učinkovitije planiranje budžeta te objektivnu procjenu učinaka turističkih ulaganja.
Takav pristup doprinosi održivom razvoju turizma i racionalnom korištenju prirodnih i kulturnih resursa.
Dakle ,Pitanje nije ima li BiH kapacitet, nego ima li odlučnosti. Ne sumnjam da će naši ljudi shvatiti zablude i greške koje su činjene i svi zajedno dati doprinos budućoj Strategiji razvoja turizma jer nebi trebali vječno pričati samo o ljepotama i potencijalima već o konketnim rezultatima .Mislim da trebamo sa ponosom reći Nije što je naša ,ona je najljepša . Primjena umjetne inteligencije u turizmu Bosne i Hercegovine omogućuje modernizaciju sektora, poboljšanje korisničkog iskustva i jačanje konkurentnosti destinacija. Korištenjem AI alata u privatnom i javnom sektoru stvara se temelj za održiv, transparentan i dugoročno uspješan razvoj turizma u Bosni i Hercegovini.
