Jedinstveni sindikat državnih službenika i namještenika pravosuđa HNK reagovao je na medijske navode u kojima se problem nedostupnosti pojedinih sudskih uvjerenja u postupcima tendera i javnih nabavki dovodi u neposrednu vezu sa štrajkom zaposlenika pravosudnih institucija.

Iz Sindikata smatraju da se takvim pristupom stvara pogrešan dojam da su zaposlenici odgovorni za posljedice koje zbog nemogućnosti pribavljanja dokumentacije trpe privredni subjekti.

Ne osporavaju da privrednici zbog nedostupnosti određenih sudskih uvjerenja mogu imati ozbiljne poteškoće, niti umanjuju značaj pravovremenog izdavanja dokumentacije potrebne za učešće u javnim nabavkama. Međutim, odbacuju pokušaje da se odgovornost za nastalu situaciju prebaci na zaposlenike koji koriste zakonom zagarantovano pravo na štrajk.

Posebno naglašavaju da zaposlenici tokom štrajka ne odlučuju samostalno i proizvoljno koje će poslove obavljati, a koje neće. Poslovi koji se ne mogu prekidati tokom štrajka utvrđeni su odlukom nezavisnog arbitra od 24. augusta 2026. godine, koju su dužni poštovati i Sindikat i poslodavci.

Iz Sindikata ističu da izdavanje svih sudskih uvjerenja koja se inače izdaju u redovnom radu suda nije automatski obuhvaćeno poslovima koji se moraju obavljati tokom štrajka.

„Činjenica da je određena usluga važna za poslovanje gospodarskih subjekata ne daje pravo bilo kome da jednostrano proširuje obveze zaposlenika mimo odluke neovisnog arbitra“, navodi se u saopćenju.

Sindikat podsjeća da nije nadležan za organizaciju rada sudova, određivanje obima njihovog poslovanja niti za rokove u postupcima javnih nabavki. Zbog toga smatraju da se eventualna šteta za privredne subjekte ne može rješavati pritiskom na zaposlenike da obavljaju poslove koji nisu obuhvaćeni utvrđenim minimumom rada.

U saopćenju se navodi i da nezadovoljstvo zaposlenika pravosuđa nije nastalo iznenada. Sindikat tvrdi da već dvije i po godine kontinuirano upozorava na probleme i nezadovoljstvo koje, kako ističu, traje decenijama, te da su Vlada HNK i nadležna ministarstva na svim nivoima vlasti o tome bili pravovremeno upoznati.

„Najbolji odgovor koji smo dobili je da se nadležnosti prebacuju s federalne na kantonalni/županijski nivo i obrnuto“, navode iz Sindikata.

Poručuju da zaposlenici pravosuđa nisu protiv građana, privrednika niti gospodarstva, već da traže ostvarivanje svojih radnih i materijalnih prava, uz poštivanje zakonskih pravila štrajka.

Na kraju su pozvali Vladu HNK i nadležne institucije da preuzmu odgovornost za pronalaženje rješenja, ozbiljno pristupe pregovorima sa Sindikatom i prestanu stvarati pritisak na zaposlenike koje, kako ističu, ne smatraju odgovornim za nastalu situaciju.