Rezultati izbora za Skupštinu Hercegovačko-neretvanskog kantona otvorili su prostor za više političkih scenarija, ali će konačni dogovor o formiranju vlasti u velikoj mjeri zavisiti od pregovora na državnom i federalnom nivou. HDZ BiH i SDA imaju dovoljno mandata da samostalno osiguraju dvotrećinsku većinu, dok se SDP i DF nadaju da bi eventualni ulazak u vlast na višim nivoima mogao ojačati i njihove pozicije u HNK.

Raspodjela 30 mandata

Prema trenutno dostupnim preliminarnim rezultatima, raspodjela mandata u Skupštini HNK izgleda ovako:

• HDZ BiH i partneri – 13 mandata

• SDA – 8 mandata

• SDP BiH – 3 mandata

• HDZ 1990 – HSS – 2 mandata

• HRS – 2 mandata

• NES BiH – PDA – Naprijed! – 1 mandat

• DF/GS – 1 mandat

HDZ BiH i SDA zajedno imaju 21 od ukupno 30 mandata, što im osigurava više od dvije trećine zastupničkih mjesta. Matematički gledano, ove dvije stranke imaju mogućnost samostalno formirati stabilnu skupštinsku većinu, bez potrebe za dodatnim partnerima.

Hoće li se odlučiti za takav model ili će vlast širiti drugim strankama, pitanje je političkog dogovora.

SDP i DF u čekaonici

Posebno zanimljiva bit će pozicija SDP-a i DF-a. SDP je osvojio tri mandata, dok DF ima jednog zastupnika. Obje stranke mogu se nadati da će eventualno učešće u vlasti na državnom i federalnom nivou otvoriti prostor za njihovo uključivanje i u vlast u HNK.

U političkim krugovima formiranje vlasti u kantonu teško je posmatrati odvojeno od pregovora u Sarajevu. Ukoliko se na državnom i federalnom nivou bude sklapao širi koalicijski dogovor, SDP i DF mogli bi pokušati tražiti da se taj odnos preslika i na kantonalni nivo.

Ipak, njihovo učešće u vlasti u HNK nije izvjesno. HDZ i SDA imaju dovoljno mandata da dogovor postignu i bez njih, pa će mnogo toga zavisiti od toga koliko će im biti važna politička ravnoteža na višim nivoima vlasti.

SBiH bez mandata, ali s mogućim ambicijama

Stranka za Bosnu i Hercegovinu u HNK nije prešla izborni prag i neće imati zastupnika u novom sazivu Skupštine HNK. Ipak, to ne znači da će potpuno nestati iz političkih kombinacija.

SBiH je ostvarila značajan rezultat u Kantonu Sarajevo i FBiH, pa bi u slučaju da postane važan partner u formiranju vlasti na državnom, federalnom ili posebno kantonalnom nivou mogla pokušati osigurati određeni utjecaj i u drugim sredinama.

U tom scenariju, eventualna podrška SDA ili dogovor unutar šire koalicije mogli bi otvoriti pitanje učešća SBiH u izvršnoj vlasti HNK, iako stranka nema vlastite zastupnike u Skupštini.

NES, HRS i HDZ 1990 najbliži opoziciji

Za razliku od SDP-a i DF-a, čije će ambicije vjerovatno zavisiti od šireg koalicijskog dogovora, NES BiH, HRS i HDZ 1990 zasad se nalaze u znatno nepovoljnijoj poziciji kada je riječ o ulasku u vlast.

NES ima jedan mandat, HRS dva, a HDZ 1990–HSS također dva mandata. Njihov ulazak u vlast nije nemoguć, ali bi zahtijevao drugačiji politički dogovor od onoga koji proizlazi iz trenutnog odnosa snaga.

Ukoliko HDZ BiH i SDA odluče iskoristiti vlastitu većinu, ove stranke izvjesno bi ostale u opoziciji. Posebno će biti zanimljivo pratiti odnos HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, kao i poziciju HRS-a, koji je osvojio dva mandata i time potvrdio parlamentarnu prisutnost u kantonu.

Sarajevo će pokazati smjer

Ključno pitanje u narednom periodu neće biti samo ko ima koliko mandata u HNK nego i kakvi će se dogovori postići na državnom i federalnom nivou. Političke stranke često pregovaraju u paketu, pa se raspodjela pozicija na jednom nivou vlasti odražava i na drugi.

Zato će formiranje vlasti u HNK, sasvim sigurno, sačekati rasplet pregovora u Sarajevu. Dok se ne vidi ko će činiti novu državnu i federalnu vlast, većina političkih aktera u kantonu će pažljivo čuvati svoje pozicije i čekati da se otvore vrata za eventualne dogovore.

Novakova premijerska ambicija bez čvrstog uporišta

Uprkos izraženim ambicijama Marka Novaka da preuzme premijersku poziciju u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, prema informacijama kojima raspolaže Mostar.live, vrh HDZ-a BiH nije sklon ulaziti u takvu kadrovsku avanturu. Ključni problem jeste nedostatak ozbiljnijeg rukovodnog iskustva koje bi Novaka preporučilo za najzahtjevniju izvršnu funkciju u kantonu. Iskustvo stečeno u Elektroprivredi HZ HB, bez umanjivanja njegovog dosadašnjeg profesionalnog angažmana, teško se može smatrati dovoljnim za vođenje složenih političkih, institucionalnih i međunacionalnih procesa kakve podrazumijeva funkcija premijera HNK.

U toj usporedbi Marija Buhač ima značajnu prednost. Iza nje je mandat u kojem je, prema ocjenama velikog dijela političke javnosti, pokazala sposobnost upravljanja kantonalnom izvršnom vlašću i održavanja osjetljive političke ravnoteže. Ne treba zanemariti ni njenu vlastitu želju da nastavi posao koji je obavljala, podršku HDZ-ovih “seniora”, ali ni činjenicu da je, prema rezultatima izbora, osvojila najveći broj ličnih glasova među kandidatima HDZ-a BiH u HNK. Takav rezultat nije samo potvrda podrške stranačkih struktura nego i pokazatelj snažnog uporišta među članstvom i biračima. Njen izborni rezultat, osim nje same, obavezuje i HDZ BiH.

Buhač u prilog ide i iskustvo u balansiranju složenih političkih i međunacionalnih odnosa u kantonu, što je za premijersku funkciju od posebne važnosti. Nasuprot tome, upravljanje Gradom Mostarom pod vodstvom gradonačelnika Marija Kordića, uz političku ulogu koju u gradskim strukturama ima i Novak, opterećeno je ozbiljnim problemima i dugotrajnim političkim zastojima. Kritičari takvog upravljanja smatraju da je Mostar ponovo doveden u stanje političke krize i da se vraća poziciji grada koji umjesto razvoja i funkcionalnosti postaje slučaj za sebe.

Zbog toga se u HDZ-u BiH, prema informacijama koje imamo, izbor premijera neće svoditi samo na lične ambicije pojedinaca. Presudni će biti rezultati dosadašnjeg rada, politička stabilnost i sposobnost upravljanja kantonom.

U tom kontekstu, Buhač ima reference i iskustvo koje Novak tek treba steći.