Saobraćajnica koja povezuje mostarska naselja Buna i Blagaj, jedna je od najvažnijih prometnica na jugu Mostara. Iako ima veliki značaj za lokalno stanovništvo, turizam i povezivanje s magistralnom cestom M-17 i Koridorom Vc, njeno stanje danas je daleko od standarda koji bi jedna, ovako opterećena, cesta trebala ispunjavati.

Riječ je o prometnici na dionici Buna – Kosor – Blagaj, koja je i ranije bila lokalni put u nadležnosti Grada Mostara.

Strateška veza između M-17 i Blagaja

Ova saobraćajnica, međutim, ima višestruku funkciju. Povezuje područje ušća rijeke Bune s njenim izvorom u Blagaju, predstavlja najkraću vezu između magistralne ceste M-17 i Blagaja, a istovremeno služi kao važna alternativna ruta za ulazak u Mostar s južne strane kada je magistralni put prema Mostaru opterećen ili zakrčen.

Posebno tokom ljetnih mjeseci veliki broj vozača koristi upravo ovu cestu kako bi izbjegao gužve na magistrali.

Njena važnost dodatno raste zbog činjenice da se nalazi u zoni buduće intersekcije s Koridorom Vc i nadvožnjakom Kosor, zbog čega bi u narednim godinama trebala imati još značajniju ulogu u prometnom sistemu Hercegovine.

Tri decenije bez ozbiljne obnove

Međutim, uprkos njenom značaju, više od 30 godina na ovoj saobraćajnici nije izvršena temeljna rekonstrukcija.

Tokom svih tih godina izvođeni su uglavnom manji sanacioni zahvati i mjestimična krpljenja asfalta, bez ozbiljnije obnove kolovozne konstrukcije.

Rezultat takvog odnosa danas je cesta čiji je asfalt na brojnim dionicama u katastrofalnom stanju. Brojne pukotine, udarne rupe, neravnine i propadanja kolovoza vožnju ovom regionalnom cestom pretvaraju u svojevrsni off-road poligon, što posebno dolazi do izražaja nakon kiša ili u večernjim satima.

Vegetacija ugrožava sigurnost

Dodatni problem predstavlja potpuno zapušteno održavanje putnog pojasa.

Vegetacija je na pojedinim dijelovima toliko narasla da značajno smanjuje preglednost u krivinama i na izlazima iz sporednih puteva, čime se direktno ugrožava sigurnost svih učesnika u saobraćaju.

Na pojedinim dionicama granje i rastinje gotovo dodiruju vozila, dok je preglednost, posebno u ljetnim mjesecima, svedena na minimum.

Mimoilaženje vozila često nemoguće

Kolovoz je na više mjesta toliko uzak da je mimoilaženje dva putnička automobila otežano, dok susret s dostavnim, autobuskim ili teretnim vozilima na pojedinim dionicama postaje gotovo nemoguća misija.

Vozači su često prisiljeni zaustavljati vozila ili se vraćati unazad kako bi omogućili prolazak iz suprotnog smjera.

Sve više turista koristi ovu cestu

Problem dodatno dolazi do izražaja tokom turističke sezone.

Veliki broj stranih turista koji prema Blagaju dolaze automobilima, kombijima i kamperima upravo ovu cestu koristi kao najkraću vezu iz pravca Čapljine i Neuma prema Vrelu Bune i Blagajskoj tekiji.

Njihovo nesnalaženje na uskoj i oštećenoj saobraćajnici dodatno usporava promet i povećava rizik od saobraćajnih nezgoda, posebno na nepreglednim dionicama gdje je mimoilaženje otežano.

Zbunjujuća prometna signalizacija i regulacija prometa

Dotatno zbunjuje i otežava saobraćaj regulacija prometa na raskrsnici kod Vile Ivanković na Pržini. Naime, iako je put Blagaj-Buna saobraćajnica sa najvećom frekevencijom saobraćaja, iz nekog razloga promijenjena je regulacija i prednost imaju vozila koja u raskrsnicu ulaze sa lokalnog, slijepog puta. To je urađeno prije nekoliko godina, iako ne postoji zakonsko i stručno utemeljenje za takav potez.

Također, vegetacija zaklanja pogled na znakove zabrane saobraćaja za autobuse i teška teretna vozila, čime se dodatno ugrožava protok vozila na ovoj dionici.

Iako predstavlja važnu komunikaciju, alternativni ulaz u Mostar s južne strane i jednu od glavnih turističkih ruta prema Blagaju, ozbiljnija ulaganja u njenu rekonstrukciju izostaju već decenijama.

S obzirom na sve veći broj stanovnika koji svakodnevno koriste ovu cestu, rast turističkog prometa i njen strateški značaj u budućoj mreži saobraćajnica povezanih s Koridorom Vc, temeljna rekonstrukcija  ceste Buna – Blagaj više nije pitanje komfora, nego sigurnosti i razvoja cijelog ovog dijela Hercegovine