Grad Mostar ponovo se oglasio povodom javne polemike s Muftijstvom mostarskim u vezi s izgradnjom zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar i statusom lokaliteta Lakišića harema. U novom saopćenju Grad poručuje da Muftijstvo, kako navode, nije odgovorilo na pitanje koje smatraju ključnim – može li fetva mostarskog muftije Salema Dedovića imati utjecaj na odluke inspekcijskih i pravosudnih institucija.

Grad Mostar ističe da pitanje ne smatra pitanjem vjere niti odnosa prema Islamskoj zajednici, već pitanjem sekularnog pravnog poretka, neovisnosti institucija i jednakosti građana pred zakonom.

„Ima li fetva muftije Salema Dedovića, kojom se vjersko pravno stajalište pokušava javnoj vlasti nametnuti kao obvezujuća pravna činjenica, utjecaj na odluke inspekcija i pravosudnih tijela?“, navodi se u saopćenju Grada.

Grad: O dokumentaciji trebaju odlučivati institucije

Iz Grada Mostara poručuju da Muftijstvo ima pravo iznositi svoje stavove o svim pitanjima, ali da ne može govoriti u ime svih građana Mostara.

Ističu kako se pitanja vezana za pravnu i građevinsku dokumentaciju, kao i upravne akte, prema njihovom stavu, ne mogu rješavati saopćenjima, već odlukama nadležnih institucija na osnovu zakona, službene dokumentacije i činjenica.

Grad pritom kritizira ono što naziva pritiscima kroz javna saopćenja i pokušajem da se sadržaj fetve predstavi kao obvezujući za javnu vlast.

Pitanje pravne prirode fetve i njenog mjesta u sudskom postupku već je bilo predmet javne polemike. Muftija Salem Dedović ranije je izjavio da je fetva donesena u okviru važećeg pravnog sistema BiH te da će Muftijstvo poštovati pravomoćnu odluku suda.

Grad osporava poređenje s ranijim izjavama biskupa Perića

U novom saopćenju Grad Mostar posebno se osvrće na poređenje koje je Muftijstvo napravilo između fetve muftije Dedovića i ranije javno iznesenih političkih stavova biskupa Ratka Perića.

Iz Grada navode da smatraju kako ta dva slučaja nisu usporediva. Prema njihovom tumačenju, javno izneseni politički stav vjerskog velikodostojnika predstavlja jedno, dok je drugo dokument koji se, kako tvrde, obraća i muslimanima na odgovornim društvenim i političkim funkcijama i iznosi određeno vjersko-pravno stajalište.

Grad zato problematizira pitanje može li takav dokument imati bilo kakav utjecaj na postupanje javnih službenika koji su, bez obzira na vlastitu vjersku pripadnost, u obavljanju svojih funkcija dužni postupati prema zakonima i službenim dokumentima.

Grad: HNK Mostar neće biti srušen

Značajan dio saopćenja odnosi se na pitanje izgradnje nove zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Mostar.

Grad Mostar navodi da zgrada neće biti srušena niti će gradnja biti zaustavljena zbog postojanja, kako tvrde, pravomoćnog odobrenja za građenje, vlasništva Grada nad predmetnom parcelom te suvlasničkog odnosa Grada prema javnoj ustanovi Hrvatsko narodno kazalište Mostar.

Iz Grada podsjećaju i na odluku Gradskog vijeća od 11. maja 2021. godine, kojom je Grad Mostar prihvatio 50 posto osnivačkih prava nad HNK Mostar, zajedno s pravima i obavezama koje iz toga proizlaze.

U saopćenju se navodi da Grad od tada finansira ustanovu, imenuje članove Upravnog vijeća, daje saglasnost na imenovanje direktora te razmatra i usvaja godišnja izvješća u kojima se navode gradnja i ulaganja u objekt.

„Zakonska je obveza Grada štititi vlastite javne ustanove, njihove interese i imovinu jer su to ujedno i interesi i imovina Grada Mostara“, poručuju iz Grada.

Otvoreno pitanje odluke iz 1997. godine

Grad Mostar u nastavku saopćenja otvara i pitanje odluke koju je 10. januara 1997. godine potpisao tadašnji predsjednik Skupštine Opštine Mostar Safet Oručević.

Riječ je, kako navodi Grad, o „Odluci o izmjeni i dopuni Odluke o prenošenju nekretnina na upravljanje i korištenje Odboru Islamske zajednice“, kojom je tom odboru na upravljanje i korištenje dodijeljeno 205 nekretnina na različitim područjima Mostara, uključujući i Centralnu zonu.

Grad u saopćenju postavlja pitanje je li Oručević u tom trenutku bio nadležan za donošenje takve odluke, s obzirom na njegovu tadašnju funkciju i činjenicu da je nekoliko mjeseci ranije imenovan za dogradonačelnika Grada Mostara.

Također pitaju zašto se na popisu 205 nekretnina, prema njihovim navodima, ne nalazi građevinska parcela na kojoj se danas gradi HNK Mostar, kao ni katastarska čestica ili lokalitet pod nazivom „Lakišića harem“.

Spor oko „kontinuiteta vlasništva“

Jedno od ključnih pitanja u saopćenju odnosi se na tvrdnju Muftijstva o navodnom „kontinuitetu vlasništva“.

Grad Mostar tvrdi da Islamska zajednica, prema podacima na koje se poziva, nikada u katastru i gruntovnici nije bila upisana kao posjednik, korisnik ili vlasnik građevinske čestice na kojoj se gradi zgrada HNK Mostar.

Iz Grada također navode da javnosti, kako tvrde, nikada nije predočena vakufnama za predmetnu česticu niti drugi službeni dokument kojim bi se dokazalo da je Islamska zajednica bila vlasnik tog prostora.

„O kakvom je onda kontinuitetu vlasništva riječ?“, pitaju iz Grada Mostara.

Grad istovremeno navodi da, ukoliko postoji kontinuitet vezan za ovu temu, smatra da se on može odnositi samo na tvrdnje i zahtjeve za koje tvrde da nemaju dovoljno pravnog i činjeničnog pokrića.

Spor oko Lakišića harema traje mjesecima

Polemika između Grada Mostara, HNK Mostar i Muftijstva mostarskog traje već mjesecima, a u središtu je pitanje statusa zemljišta na kojem se gradi nova zgrada HNK Mostar.

Muftijstvo u svojim objavama tvrdi da je riječ o lokalitetu Lakišića harema i insistira na zaštiti tog prostora.

S druge strane, HNK Mostar je u više navrata osporavao takve navode. U ranijem saopćenju Kazalište je tvrdilo da se predmetna parcela u službenim dokumentima ne označava kao Lakišića harem te da Islamska zajednica, prema njihovim navodima, od uspostave katastra i gruntovnice nije bila evidentirana kao korisnik, posjednik ili vlasnik te parcele.

Muftija Dedović je, s druge strane, ranije kazao da Muftijstvo raspolaže historijskim i arhivskim izvorima o Lakišića haremu te da će pravosnažnu odluku nadležnog suda poštovati.

Grad: O vlasništvu i zakonitosti odlučuju nadležni organi

Na kraju saopćenja Grad Mostar poručuje da neće dopustiti da se, kako navode, gradskim institucijama, javnim preduzećima, imovinom i razvojnim projektima upravlja pritiscima ili nedokazanim tvrdnjama.

„O zakonitosti dokumentacije i pravu vlasništva trebaju odlučivati nadležna tijela na temelju zakona, procedura, činjenica i dokumenata“, navodi Grad.

Time Grad Mostar ponovo vraća u fokus pitanje koje je, prema njihovom stavu, ključno za cijeli slučaj – može li vjersko-pravno mišljenje imati karakter obavezujućeg argumenta u radu javnih institucija i sudova.

Istovremeno, konačnu ocjenu pravnog statusa zemljišta, vlasničkih odnosa i zakonitosti postupanja u konkretnom slučaju trebaju dati nadležna pravosudna i upravna tijela na osnovu relevantne dokumentacije.