Sindikat pravosuđa u Hercegovačko-neretvanskom kantonu oglasio se povodom saopćenja Vlade HNK, odbacujući, kako navode, tvrdnje iznesene na račun zaposlenih u pravosudnim institucijama i poručujući da se štrajk nastavlja.

U opširnom demantiju Sindikat ističe da problem statusa zaposlenih u pravosuđu nije nastao u posljednje vrijeme, već da, prema njihovim navodima, traje decenijama. Kao ključni problem navode odnos Vlade prema specifičnosti i složenosti poslova koje obavljaju zaposleni u sudovima i Tužilaštvu.

Jedna od tema na koju se Sindikat posebno osvrće jeste poređenje zaposlenih u sudskim pisarnicama s radnicima na protokolu u kantonalnim organima uprave. Iz Sindikata naglašavaju da se u pravosudnim institucijama radi o sudskim pisarnicama, čiji zaposlenici obrađuju dokumente koji imaju direktne posljedice na sudske rokove, zakonske postupke i ostvarivanje prava građana.

Kako navode, zaposleni u sudskim pisarnicama koriste CMS – sistem za upravljanje predmetima, a prilikom određivanja vrste predmeta primjenjuju se zakonske odredbe i Pravilnik o unutrašnjem sudskom poslovanju. Sindikat posebno ističe da dokumentacija često sadrži podatke s ograničenim pristupom, uključujući predmete istraga, maloljetnika i pritvora, te navodi da se sedmično obradi oko 2.000 podnesenih akata.

Sindikat se osvrnuo i na pitanje dodatka za sudske izvršitelje. Navode da oni dodatak od 20 posto ostvaruju već gotovo tri godine, zbog čega pitaju Vladu šta je novo ponuđeno ovoj kategoriji zaposlenih u aktuelnim pregovorima.

Posebno pitanje postavili su u vezi sa zemljišnoknjižnim uredima i registrom suda, ukazujući na njihov značaj za funkcionisanje pravnog i ekonomskog sistema. Kako navode, zemljišnoknjižni uredi vode javne registre nekretnina i stvarnih prava, dok je rad registra suda neophodan, između ostalog, za osnivanje firmi, promjene direktora i promjene bankovnih računa.

Sindikat odbacuje i tvrdnje o navodnoj „opstrukciji“ među članovima sindikata. Ističu da odluke donosi članstvo, dok sindikalni predstavnici provode volju članova. Navode i da su pokušaji podjele zaposlenih na one koji zaslužuju i one koji ne zaslužuju povećanje plaće, prema njihovoj ocjeni, dodatno učvrstili jedinstvo Sindikata.

Posebno su reagovali na kvalifikaciju štrajka kao „ucjene“. Sindikat podsjeća da je odluka o stupanju u štrajk donesena još 30. decembra 2024. godine, dok je, prema njihovim navodima, Sporazum o poslovima koji se ne smiju prekidati tokom štrajka usaglašen tek 1. jula 2026. godine.

„Naš štrajk nije politička igra niti predizborna ucjena, već direktna posljedica dvoipogodišnjeg nerada Vlade HNK“, poručuju iz Sindikata, uz tvrdnju da se zaposleni ne bave političkom kampanjom, nego se bore za svoja radna i materijalna prava.

Sindikat odbacuje i tvrdnje da zaposleni u pravosuđu svojim štrajkom ugrožavaju građane, privredu i realizaciju važnih projekata. Odgovornost za posljedice štrajka, kako navode, vide u Vladi HNK, koju optužuju da mjesecima ne odgovara na njihove zahtjeve i ne nudi rješenje koje bi smatrali sistemskim i pravednim.

U saopćenju se posebno osvrću i na argument Vlade da se plaće zaposlenih u javnom sektoru finansiraju novcem koji stvaraju privrednici. Sindikat takav pristup naziva „populističkom zamjenom teza“, ističući da građani i privreda imaju interes za efikasno i stabilno pravosuđe.

Na kraju su reagovali i na najave Vlade da će „poduzeti sve raspoložive mjere kako bi zaustavila štrajk“. Sindikat takve najave tumači kao pritisak na zakonite sindikalne aktivnosti te poručuje da će koristiti pravna i sindikalna sredstva za zaštitu svojih članova.

Ponuda Vlade je odbijena, a štrajk se nastavlja, poručuju iz Sindikata pravosuđa HNK. Od Vlade traže povratak za pregovarački sto i ponudu koja bi, kako navode, obuhvatila sve zaposlene u pravosuđu i na odgovarajući način vrednovala njihov rad.