HomeIzdvojenoVila Fessler na Rondou: Priča o austrijskom graditelju, porodičnoj tragediji i nastanku...

Vila Fessler na Rondou: Priča o austrijskom graditelju, porodičnoj tragediji i nastanku novog Mostara

Objavljeno

Na mostarskom Rondou, među građevinama koje svjedoče o urbanističkom i arhitektonskom preobražaju grada u vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, posebno mjesto zauzima Vila Fessler, današnje sjedište Rektorata Sveučilišta u Mostaru. Izgrađena 1897. godine, ova reprezentativna građevina nije samo jedan od prepoznatljivih arhitektonskih objekata grada nego i svjedok vremena u kojem je Mostar počeo dobivati potpuno novu urbanu fizionomiju, oblikovanu prema srednjoevropskim urbanističkim i graditeljskim uzorima.

Iza njenog nastanka krije se i neobična porodična priča o čovjeku koji je u Mostar došao zbog bolesti svog sina, nadajući se da bi hercegovačka klima mogla pomoći njegovom ozdravljenju.

Mostar se širi prema zapadu

Dolazak austrougarske uprave 1878. godine označio je početak intenzivnih promjena u urbanističkom razvoju Mostara. Grad koji je dotad svoju prostornu organizaciju uglavnom zasnivao na osmanskom modelu mahala, uskih ulica, čaršije i stambenih sklopova s avlijama počeo se širiti prema novim urbanističkim principima.

Posebno zanimljiv bio je prostor zapadno od dotadašnjeg gradskog jezgra, između Cernice i Balinovca, gdje su se nalazile pretežno neizgrađene i poljoprivredne površine. Upravo će na tom prostoru nastati nova gradska zona, obilježena širokim ulicama, drvoredima, reprezentativnim javnim objektima i slobodnostojećim stambenim vilama.

U tom procesu posebno mjesto pripada Rondou, prostoru koji se u ranijem vremenu nazivao Gumno. Njegovo oblikovanje nije bilo rezultat jedne odluke ili jednog građevinskog zahvata, nego višegodišnjeg urbanističkog planiranja.

Prema istraživanju arhitekte Borislava Puljića, objavljenom 2021. godine u naučnom časopisu „Prostor“, razvoj ovog dijela Mostara odvijao se kroz nekoliko faza. Prve regulacije Štefanijinog šetališta razmatrane su još početkom devedesetih godina 19. stoljeća, dok je formiranje kružnog prostora Rondoa ostvareno 1897. godine. Konačno oblikovanje radijalne ulične mreže nastavljeno je i tokom 1900. godine.

Zanimljivo je da je ranije urbanističko autorstvo Rondoa uglavnom pripisivano inženjeru Milošu Komadini. Međutim, Puljić na osnovu arhivskih planova i zapisnika Gradskog vijeća ukazuje na značajnu ulogu gradskog mjernika Dragutina Köhlera, kojeg identificira kao glavnog autora regulacije Rondoa, uz učešće Miloša Komadine, Huga Jedličke i Eugena Pagliaruccija.

Urbanistički koncept podrazumijevao je šest ulica koje se radijalno šire iz kružnog prostora, uz izgradnju slobodnostojećih vila i formiranje reprezentativnih stambenih aleja. Rondo je tako postao jedan od najprepoznatljivijih primjera planskog proširenja Mostara u austrougarskom razdoblju.

Eduard Fessler i neobična priča o nastanku vile

Upravo u vrijeme formiranja ovog novog gradskog prostora, 1897. godine, dovršena je Vila Fessler, jedna od najranijih i arhitektonski najzanimljivijih vila na Rondou.

Njen vlasnik bio je Eduard Fessler, građevinski poduzetnik i vlasnik tvornice keramike u Beču. Njegova veza s Mostarom, prema historijskim istraživanjima, nije nastala prvenstveno iz poslovnih razloga.

U doktorskom radu „Mostarska arhitektura od 1850. do Drugoga svjetskog rata“, odbranjenom na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2017. godine, historičarka umjetnosti Sanja Zadro navodi da je Fessler odlučio graditi vilu u Mostaru kako bi tu smjestio sina koji je bolovao od teškog oblika astme. Prema priči koju autorica prenosi iz ranije literature, ljekari su porodici preporučili Mostar zbog povoljnijih klimatskih uslova.

Vila je tako zamišljena kao porodična rezidencija, ali i prostor za poslovne namjene.

Porodična sudbina, međutim, nije imala sretan završetak. Fesslerov sin preminuo je prije nego što je uspio useliti u dovršenu kuću. Nakon toga Fessler napušta Mostar, a vila prelazi u vlasništvo advokata Mazzija. Kasnije je dospjela u vlasništvo uprave mostarskog Rudnika mrkog uglja.

Ova epizoda, iako prenesena iz ranije literature, predstavlja jedan od najupečatljivijih detalja iz historije građevine. Iza reprezentativne fasade i raskošnog arhitektonskog rješenja krije se priča o porodičnoj nadi koja se nije ostvarila.

Nepoznati arhitekt i arhitektonska posebnost

Jedno od zanimljivih pitanja vezanih za Vilu Fessler jeste identitet njenog projektanta.

Sanja Zadro u svom naučnom istraživanju navodi da među dostupnim arhivskim izvorima nije pronašla ni originalni arhitektonski projekt ni ime arhitekte koji je projektovao vilu.

S obzirom na to da Fessler nije stalno boravio u Mostaru, nego je bio vezan za Beč, autorica razmatra mogućnost da je projekt izradio arhitekt iz Beča ili lokalni graditelj koji je sarađivao s njegovim građevinskim poduzećem. Međutim, to ostaje pretpostavka, a ne utvrđena činjenica.

Upravo zbog toga Vila Fessler predstavlja zanimljiv predmet budućih arhivskih istraživanja, posebno u bečkim građevinskim arhivima i privatnim ostavštinama.

Po svojim arhitektonskim karakteristikama pripada kasnohistoricističkoj eklektičkoj arhitekturi s izraženim neobaroknim elementima. Riječ je o jednokatnoj građevini slikovito razigranih volumena, koja je prvobitno bila zaklonjena od ulice kamenim zidom i ogradom, s manjim uređenim vrtom.

Posebna pažnja posvećena je oblikovanju svih fasada, što je bilo karakteristično za slobodnostojeće vile koje nisu bile građene tako da imaju samo reprezentativno ulično pročelje. Svaka strana objekta tretirana je kao dio jedinstvene arhitektonske kompozicije.

Ulazni portal naglašen je pilastrima i prelomljenim zabatom, unutar kojeg je postavljen natpis s godinom završetka gradnje – 1897. godine. Iznad ulaza nalazi se bogato oblikovana fasadna kompozicija s razdjelnim vijencima i dekorativnim zabatima.

Posebno je upečatljiva krovna linija, obilježena balustradom i ugaonim tornjem s polukružno završenim otvorima. Na južnoj fasadi nalazi se skulptura smještena u niši između prozorskih otvora, dok je na istočnoj strani izvedena manja terasa s balustradom.

Arhitektonska cjelina predstavlja spoj različitih oblikovnih elemenata koji se skladno nadopunjuju, zbog čega Vila Fessler nije samo reprezentativna porodična kuća nego i jedan od izrazitijih primjera eklektičkog pristupa stambenoj arhitekturi u tadašnjem Mostaru.

Tragovi Fesslerovog vlasništva u gradskim dokumentima

Zanimljiv detalj iz historije Eduarda Fesslera može se pronaći i u dokumentaciji vezanoj za urbanističko uređenje Mostara.

Sanja Zadro u doktorskom radu, pozivajući se na zapisnik sjednice Gradskog poglavarstva od 16. oktobra 1899. godine, navodi da je tada izvršen otkup dijela zemljišta od Eduarda Fesslera za iznos od 119 forinti.

Ovaj podatak spominje se u kontekstu kasnijeg probijanja ulica Pijesak i Muštrovićeva.

Iako dokumentirani navod ne daje dovoljno detalja da se precizno odredi površina i položaj zemljišta, on pokazuje da se Fesslerovo vlasništvo nije nužno odnosilo samo na parcelu na kojoj je podignuta vila, nego da je bio uključen i u šire imovinske odnose u prostoru koji se tada urbanistički oblikovao.

Takvi podaci posebno su vrijedni za razumijevanje načina na koji je nastajao novi Mostar, kada su gradske vlasti otkupljivale privatne parcele radi regulacije ulica i formiranja novih urbanih cjelina.

Od privatne rezidencije do Rektorata Sveučilišta

Nakon prelaska u vlasništvo advokata Mazzija, vila je kasnije prešla u vlasništvo mostarskog Rudnika mrkog uglja.

Od 1977. godine u ovoj građevini smješteno je sjedište Rektorata mostarskog Univerziteta, odnosno današnjeg Sveučilišta u Mostaru. Time je objekt dobio novu javnu i institucionalnu namjenu, koju zadržava do danas.

Promjena funkcije nije izbrisala njegovu historijsku prepoznatljivost. Naprotiv, Vila Fessler ostala je jedan od objekata koji najjasnije svjedoče o vremenu nastanka nove gradske četvrti na Rondou.

Njena arhitektonska vrijednost prepoznata je i kroz izdavanje prigodne poštanske marke. Hrvatska pošta Mostar je 1. jula 2020. godine, u okviru izdanja „Arhitektura 2020“, objavila marku s motivom Vile Fessler i zgrade Gimnazije Mostar, čime su dva objekta iz istog historijskog i urbanističkog konteksta predstavljena kao značajni primjeri graditeljskog naslijeđa.

Vila koja čuva sjećanje na jedno razdoblje Mostara

Vila Fessler danas je mnogo više od zgrade u kojoj se nalazi sjedište jedne visokoškolske ustanove. Ona predstavlja materijalni trag vremena u kojem se Mostar širio prema zapadu, kada su se uz nove gradske ulice podizale reprezentativne vile, stvarali drvoredima uokvireni gradski prostori i oblikovala nova urbana slika grada.

Njena historija povezuje nekoliko različitih slojeva: austrougarsku urbanističku politiku, dolazak stranih graditelja i poduzetnika, društveni uspon novih gradskih slojeva, srednjoevropske arhitektonske utjecaje i promjene vlasništva i namjene tokom više od jednog stoljeća.

Posebnu vrijednost ovoj priči daje činjenica da ni danas nisu poznati svi odgovori o njenom nastanku. Ime arhitekte ostalo je nepoznato, originalna projektna dokumentacija nije pronađena, a porodična priča o Eduardu Fessleru i njegovom sinu još uvijek se uglavnom prenosi kroz sekundarne historijske zapise.

Upravo zato Vila Fessler zaslužuje dodatna istraživanja. Možda se u nekom od arhiva u Beču još uvijek nalazi projektna dokumentacija koja bi otkrila ime njenog arhitekte, a možda i dodatni podaci o čovjeku koji je prije gotovo 130 godina odlučio da u Mostaru izgradi kuću za svoju porodicu.

Do tada, ova vila ostaje jedan od najzanimljivijih svjedoka vremena u kojem je nastajao moderni Mostar – grada čija se historija ne čita samo iz velikih javnih građevina, nego i iz privatnih kuća, njihovih vlasnika i životnih priča koje su ostale sačuvane u njihovim zidovima.

Najnovije

U Parsovićima se uređuje korito Neretvice: Gradi se obaloutvrda radi zaštite priobalnog područja

Na području naselja Parsovići, u okviru Grada Konjica, u toku je realizacija prve faze...

Bošnjačka zajednica kulture Mostar: Ravnopravnost mora biti obaveza, a ne politička pogodba

Bošnjačka zajednica kulture – Gradsko društvo Mostar oglasila se povodom pitanja nacionalnog identiteta, institucionalne...

Sreća i VAR okrenuli leđa “Rođenim”: Velež u 96. minuti ostao bez važne pobjede

Nogometaši Radnika i Veleža remizirali su 1:1 u utakmici 14. kola WWin lige BiH....

“Boranka BiH”: Oko 100 volontera na Fortici zasadilo sadnice crnog bora

Na Fortici iznad Mostara danas je održana 13. akcija pošumljavanja u organizaciji Saveza izviđača...

Vezane vijesti

U Parsovićima se uređuje korito Neretvice: Gradi se obaloutvrda radi zaštite priobalnog područja

Na području naselja Parsovići, u okviru Grada Konjica, u toku je realizacija prve faze...

Bošnjačka zajednica kulture Mostar: Ravnopravnost mora biti obaveza, a ne politička pogodba

Bošnjačka zajednica kulture – Gradsko društvo Mostar oglasila se povodom pitanja nacionalnog identiteta, institucionalne...

Sreća i VAR okrenuli leđa “Rođenim”: Velež u 96. minuti ostao bez važne pobjede

Nogometaši Radnika i Veleža remizirali su 1:1 u utakmici 14. kola WWin lige BiH....